Zbor HRT-a podsjetio na baštinu u opusu Božidara Širole

Utorak, 12. ožujka 2013. u 20 sati
Muzej Mimara

Zbor HRT-a
Luka Vukšić, dirigent

Domagoj Dorotić, tenor
Stjepan Franetović, tenor
Vitomir Marof, bariton
Ljubomir Puškarić, bariton
Luciano Batinić, bas


Branko Ozretić, recitator

Božidar Širola: Život i spomen slavnih učitelja, svete braće Ćirila i Metodija apostola slavenskih


Zahvaljujući Zboru HRT-a, oratorij Život i spomen slavnih učitelja, svete braće Ćirila i Metodija apostola slavenskih Božidara Širole (1889. – 1956.) mogao se čuti ponovno nakon gotovo tri desetljeća. Okupivši u ciklusu Sfumato neke od naših ponajboljih vokalnih solista – nacionalnog opernog prvaka, baritona Vitomira Marofa, prvaka Opere HNK u Zagrebu, basa Luciana Batinića, soliste Opere HNK u Zagrebu, tenore Domagoja Dorotića i Stjepana Franetovića, istaknutog baritona Ljubomira Puškarića i solista Zbora HRT-a Branka Ozretića kao recitatora – izvedbu je predvodio čest suradnik Zbora HRT-a i stalni dirigent Akademskog zbora Ivan Goran Kovačić – Luka Vukšić.

Riječ je o jednom od čak sedam oratorija iz Širolina bogatog vokalnog opusa. Nastalo na tekst Velimira Deželića Mlađeg (1888. - 1976.) između 1923. i 1926. za soliste, mješoviti zbor  i štioca a cappella, u povodu 1100. godišnjice rođenja Sv. Ćirila, djelo je zapravo jedini pravi oratorij u Širolinu opusu, istovremeno i vrlo originalan. Već je i sam sastav za koji je napisano ocijenjen kao prilično riskantan za ono doba: „Izabravši takve izvođače, Širola se svjesno upustio u rizik, ne samo što se tiče (budućeg) slušnog (psihofizičkog) primanja i doživljavanja tog djela, nego i njegova oblikovanja.“ (Lovro Županović)

Opsežna tekstualna građa, koju je dvojac Širola-Deželić složio „učeći starodavne panonske legende“, kako stoji na litografski tiskanoj partituri prvog izvođača, Hrvatskog pjevačkog društva Kolo, priča legendu o sinovima visokog bizantskog vojnog zapovjednika, braći Ćirilu i Metodu, svecima zaslužnima za širenje kršćanstva među Slavenima i opismenjavanje slavenskih naroda u 9. stoljeću. Formalno, priča je u oratoriju podijeljena na četiri glavne cjeline – U Solunu gradu, U carevu gradu Bizantu, Kod Slavena i U vječnom Rimu – koje su također podijeljene na manje brojeve. Uz glavna lica, tumače ju i govorni i pjevački glas, dok se zbor koristi višestruko, kao pokretač i tumač radnje, poprimajući različite oblike: „U naoko uskom okviru čistog stila a cappella, Širola je primijenio mnoštvo raznolikih oblika. U muzici se izmjenjuju odlomci koncipirani na način solističkih napjeva iz gregorijanskog korala, homofono periodizirani zborovi, polifono tretirane epizode i dr. Harmonijski govor odiše arhaičnim prizvukom (kvintni pomaci po uzoru na organum), a u melodici se – unatoč izrazito crkvenom karakteru - osjeća prizvuk hrvatskog melosa.“ (K. Kovačević)

Tekst Velimira Deželića uobličen u priču koja nosi pečat „stalne sadašnjice jednog legendarnog vremena“ i partitura koja stapa elemente gregorijanskog i bizantskog pjevanja sa značajkama našeg podneblja bili su senzacionalan spoj koji je kritika od praizvedbe na Festivalu međunarodnog društva za suvremenu glazbu u Frankfurtu 1927. (zaslužene izborom festivalskog žirija) do predstavljanja u New Yorku 1939. pozdravljala kao izrazitu crtu izvornosti.

Zbor RTZ-a, današnji Zbor HRT-a, djelo je izvodio godine 1982. u Hrvatskom glazbenom zavodu, pod ravnanjem Sergija Rainisa, a među solistima bili su Vladimir Ruždjak, Ante Mijač, Zrinko Sočo, Miroslav Živković, Vinko Pajić i Ratko Buljan. Iste je godine djelo i studijski snimljeno, a sljedeće i prvi put emitirano na Hrvatskom radiju. Već 1984., Zbor RTZ-a pod ravnanjem Sergija Rainisa upriličio je novu izvedbu, i to u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog kada su solisti bili Vladimir Ruždjak, Ante Mijač, Josip Novosel, Vinko Pajić, Miroslav Živković i Tonko Lonza.

Najnovijom izvedbom izbora iz opsežnog Oratorija, Zbor HRT-a ponovno je, nakon gotovo tri desetljeća, odao počast specifičnom i prema baštini odgovornom izričaju Božidara Širole.


Snimku koncerta poslušajte na http://radio.hrt.hr/slusaonica do utorka, 19. ožujka.