Zbor HRT-a na Osorskim glazbenim večerima

Nedjelja, 27. srpnja u 21.00
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, Osor

Zbor HRT-a
Tonči Bilić, dirigent

Program:
Stjepan Šulek: Bašćanska ploča
Sergej Rahmanjinov: Cjelonoćno bdijenje (ulomci)


Nakon Simfonijskog orkestra HRT-a uz Moniku Leskovar pod ravnanjem Ivana Repušića koji otvaraju ovogodišnje 39. Osorske glazbene večeri, u Osor stiže i Zbor HRT-a pod ravnanjem šefa dirigenta Tončija Bilića. Obilježavajući 100.obljetnicu rođenja jednog od najutjecajnijih hrvatskih skladatelja prošloga stoljeća – Stjepana Šuleka (1914. – 1986.) kojemu je, uz Natka Devčića i Ivu Mačeka, posvećen ovogodišnji festival, Zbor HRT-a izvest će njegovu a cappella skladbu Bašćanska ploča, uz remek-djelo iz pera Sergeja Rahmanjinova – izbor iz njegova Cjelonoćnog bdijenja.

Bašćanska ploča Stjepana Šuleka uglazbljuje tekst jednog od najdragocjenijih i najstarijih hrvatskih civilizacijskih spomenika – svjedočanstvo bogatstva hrvatskih natpisa na staroslavenskom pismu glagoljici, nastao oko 1100. godine. Riječ je ujedno o dokumentu na kojemu je najstarije zabilježeno hrvatsko nacionalno ime, i to u tituli kralja Zvonimira - „kralj hrvatskij“. Svoju jedinu a cappela skladbu za mješoviti zbor, Šulek je skladao 1980. prateći tekst spomenika pri čemu se ističe uvodni zaziv: “U ime Oca, i Sina, i Duha Svetoga, Amen.” Djelo je praizvedeno upravo u Osoru, 1981. godine, a izvođači su bili Zagrebački madrigalisti pod ravnanjem Vladimira Kranjčevića.

Svoje najkompleksnije djelo ukorijenjeno u vokalnoj ostavštini zborske a cappella tradicije pravoslavne crkve i ruske liturgije Sergej Rahmanjinov (1873. – 1943.). napisao je u samo dva tjedna početkom 1915., tijekom turneje po Rusiji na kojoj je kao pijanist nastupao pod ravnanjem Sergeja Kusevickog. Riječ je o uglazbljenju večernjih i jutarnjih molitvi koje se kao dio cjelonoćnog bdijenja izvode subotom ili uoči velikih blagdana, uz početak obreda sa zalaskom sunca; u ruskim katedralama i župnim crkvama većinom u skraćenoj varijanti, a samo u samostanima u punom trajanju. Pri skladanju, Rahmanjinov je u pojedinim stavcima slijedio pravila koja nalažu način uglazbljivanja teksta: nadahnuće je našao u starom obliku ruskog crkvenog pjevanja zvanog znameno pjevanje (pet stavaka), u grčkom pjevanju ruske provenijencije (dva stavka) te kijevskom pjevanju (dva stavka). Preostali stavci autorska su glazba, duboko saživljena s duhom i stilom tradicije. Upravo je taj jedinstveni osjećaj za melodiju, tradiciju, obred i vokalni medij djelu podario cjelovitost i osobitu kontemplativnu i molitvenu dramatiku. Djelo je praizveo Sinodski zbor pod ravnanjem Nikolaja Danilina u Moskvi, 10. ožujka 1915. Oduševljenje javnosti je bilo toliko da se izvedba ponovila još četiri puta u toj istoj koncertnoj sezoni.

Više o programu pročitajte ovdje...