Glazbom iz arhiva zaključena ova sezona ciklusa "Bajsić u 8"

Četvrtak, 21. svibnja u 20 sati
Studio Zvonimir Bajsić, HRT

Simfonijski orkestar HRT-a
Robert Homen, dirigent
Monika Cerovčec, sopran
Branimir Pustički, violončelo

Program:
Luka Sorkočević: 1. simfonija u D-duru
Julije Bajamonti: Koncertne arije
Juro Tkalčić: Koncert za violončelo i orkestar u a-molu
Ivan Zajc: Simfonija u c-molu

Posljednji koncert ovosezonskog ciklusa Bajsić u 8Iz glazbenih arhiva – okupio je u Studiju Zvonimir Bajsić veliko društvo glazbenika, muzikologa, te publike u kojoj su se isticali učenici zagrebačke Devete gimnazije. Simfonijski orkestar HRT-a pod vodstvom maestra Roberta Homena, uz soliste, sopranisticu Moniku Cerovčec i violončelista Branimira Pustičkog, predstavio je, neke i u prvoj suvremenoj izvedbi, skladbe čije su partiture dostupne zahvaljujući glazbenim zbirkama i arhivima u kojima se čuvaju i o kojima skrbe muzikolozi.

Prva simfonija u D-duru, autora prvih simfonija u hrvatskoj glazbi, Dubrovčanina Luke Sorkočevića, koji po svemu iskazuje pripadnost glazbi europskog pretklasicizma, ukazala je na njegovu ostavštinu koja se čuva u Samostanu Male braće u Dubrovniku. Tri arije za sopran i orkestar – Frena mio bene (u redakturi Zorana Juranića), Povero cor tu palpiti, Per quel paterno amplesso – splitskog enciklopedista Julija Bajamontija pohranjene su u opsežnoj zbirci Nikole Udine Algarottija u arhivu Hrvatskog glazbenog zavoda odnosno arhivu splitske katedrale, a sinoć ih je otpjevala sopranistica i istaknuta solistica Zbora HRT-a Monika Cerovčec. Juro Tkalčić je pak autor prvog koncerta za violončelo i orkestar u hrvatskoj literaturu, a upravo to djelo – Koncert za violončelo i orkestar u a-molu – sada se moglo čuti nakon više od trideset godina; solist je bio Branimir Pustički, inače vođa dionice violončela u Simfonijskom orkestru HRT-a koji je za tu prigodu i priredio partituru. To djelo čuva se u Muzeju grada Zagreba. Koncert je zaključila Simfonija u c-molu, izvornoga naziva Sinfonisches Tongemälde (Simfonijska slika) koju je Ivan Zajc napisao 1876., a pohranjena je u skladateljevoj ostavštini u NSK u Zagrebu.

Slušatelji u izravnom radijskom prijenosu na Trećem programu Hrvatskoga radija, pod vodstvom urednice i voditeljice Ive Lovrec Štefanović, također su mogli čuti  niz zanimljivosti o ovome projektu, među ostalim i od gostiju u Studiju. Među njima je bila dr. sc. Vjera Katalinić, upraviteljica Odsjeka za povijest Hrvatske glazbe HAZU, koja je ukazala na važnost triju najvećih glazbenih zbirki u Hrvatskoj;: Nikole Udine Algarottija, Samostan Male braće u Dubrovniku i Katedrala u Splitu. Dr. sc. Nada Bezić, voditeljica knjižnice Hrvatskog glazbenog zavoda je pak naglasila važnost suradnje arhiva i zbirki koje nerijetko dijele rukopise istih autora; primjerice u HGZ-u su samo neki rukopisi Jure Tkalčića, veći dio njegove ostavštine je u Hrvatskom državnom arhivu. Maestro Robert Homen upozorio je slušatelje na dualnost germanskog i mediteranskog idioma i nadahnuća u Simfoniji Ivana Zajca, a solisti, Monika Cerovčec i Branimir Pustički, dali su svoje viđenje zahtjevnosti i ozračja djela koja su izvodili.

Snimku koncert / izravnog radijskog prijenosa poslušajte ovdje.