Cjelovečernja posveta Jakovu Gotovcu Zbora HRT-a

Utorak, 24. studenog u 20 sati
Muzej Mimara

Zbor HRT-a
Robert Homen, dirigent

Solisti:
Monika Cerovčec, sopran
Andro Bojanić, tenor
Igor Krišto, tenor

Instrumentalni ansambl:
Marcelo Zelenčić, Domagoj Pavlović, Lovre Lučić, klarineti 
István Mátay, Aleksandar Čolić, fagoti
Hrvoje Sekovanić, timpani, tamburin

Jakov Gotovac

Zvonimirova lađa, za mješoviti zbor
Naš grad, iz: Pjesme zanosa, za mješoviti zbor
Jadranu, za mješoviti zbor
Pjesma žitonoša, iz: Pjesme vječnog jada, za muški zbor
Ponuda dragoga, iz: Tri momačka zbora
Pod jorgovanom, iz: Dva muška zbora
Tri narodne pjesme iz Dalmacije, za mješoviti zbor (O, more duboko, Marjane, Marjane…, Omili mi u selu divojka)
Jadovanka za teletom
, iz: Dvije pjesme čuda i smijeha, za mješoviti zbor
Kamena djeva, za mješoviti zbor
Jučer si meni rekla, za muški zbor
Dobra večer, uzorita, za muški zbor
Oklada, iz: Dva scherza za mješoviti zbor
Koleda, narodni obred u pet dijelova na tekstove narodne lirike, op. 11, za
muški zbor i instrumentalni ansambl

Zbor HRT-a na drugom je koncertu u ciklusu Sfumato, ugostio maestra Roberta Homena, s kojim i inače često surađuje, posvetivši program u cijelosti zborskom opusu Jakova Gotovca. Povod za cjelovečernju posvetu je 120. obljetnica rođenja Jakova Gotovca koja se navršila 11. listopada ove godine.

Jakova Gotovca (1895. –1982.) s pravom možemo uvrstiti među najizvođenije, ali i najomiljenije hrvatske skladatelje koji je u srca mnogih zauvijek smjestio operu Ero s onoga svijeta, Odu zemlji iz opere Mila Gojsalića, Simfonijsko kolo, narodni obred Koleda ili Himnu slobodi iz scenske glazbe za Gundulićevu Dubravku. Tome se pridružuju i popularne obrade brojnih narodnih napjeva, prije svega dalmatinskih kao i niz autorskih solo i zborskih pjesama. Kako je vokalna, i to zborska glazba, ono što je Gotovca privlačilo od najranije mladosti, okupljanje njegovih najvažnijih ostvarenja s tog područja u cjelovitom programu, ponudilo je jedinstveni uvid u bogatstvo skladateljevih nadahnuća i interesa.

Zbor HRT-a je, izmjenjujući mješoviti i muški sastav, nizao brojne Gotovčeve harmonizacije narodnih stihova i uglazbljenja autorskih tekstova: od pjesama Zvonimirova lađa i Naš grad na stihove Vladimira Nazora, te Jadranu na stihove Rikarda Katalinića Jeretova, preko Pjesme žitonoša u kojoj je uglazbio tekst s egipatskog spomenika iz 16. stoljeća pr. Kr., Ponude dragoga s motivima Srbije i Makedonije i pjesme Pod Jorgovanom na stihove Alekse Šantića do narodnih dalmatinskih pjesama (O more duboko, Marjane, Marjane…, Omili mi u selu divojka). Slijedili su satirična Jadovanka za teletom, tugaljiva Kamena djeva na stihove Antuna Mihanovića, te još dvije dalmatinske pjesme – Jučer si meni rekla i Dobra večer uzorita. Zborski a cappella dio koncerta, u kojem su se kao solisti istakli tenori Andro Bojanić i Igor Krišto te sopranistica Monika Cerovčec, zaključila je Oklada iz Dva scherza, Gotovčeva prvoga ostvarenja.

Završnica je pripala Koledi, djelu koje se smatra vrhuncem Gotovčeva pisanja za muški zbor, i u kojem su se muškom dijelu Zbora HRT-a pridružili klarinetisti Marcelo zelenčić, Domagoj Pavlović i Lovre Lučić, fagotisti István Mátay i Aleksandar Čolić, te Hrvoje Sekovanić na udaraljkama i tamburinu. Riječ je, kako kaže podnaslov, o Narodnom obredu u pet dijelova na tekstove narodne lirike, koji uvelike odražava skladateljev zanos narodnom baštinom i pučkom tradicijom. Zanimljivo je i da se, uz 120. godišnjicu skladateljeva rođenja, ove godine navršilo i devedeset godina od nastanka Kolede.