Praizvedba novoga djela Srećka Bradića zaključila ovu sezonu ciklusa Sfumato

Utorak, 24. svibnja u 20 sati
Muzej Mimara

Zbor HRT-a
Nils Schweckendiek, dirigent

Einojuhani Rautavaara: 
Missa a cappella
Srećko Bradić: Miserere, praizvedba
Einojuhani Rautavaara: Die erste Elegie

Zbor HRT-a na svojemu je posljednjem ovosezonskom koncertu u ciklusu Sfumato, ugostio dirigenta Nilsa Schweckendieka. Na programu su bila djela finskog skladatelja Einojuhanija Rautavaare te rezidencijalnog skladatelja HRT-a u ovoj sezoni, Srećka Bradića.

Nils Schweckendiek njemački je dirigent s finskom adresom koji od 2007. godine djeluje kao umjetnički direktor Helsinškog komornog zbora, a od 2014. i kao profesor zborskog dirigiranja na Umjetničkom sveučilištu Sibelius u Helsinkiju. Uz to bilježi suradnje s nizom finskih i europskih ansambala. Uz Zbor HRT-a predstavio se kroz program posvećen suvremenoj vokalnoj glazbi - dvama djelima najizvođenijeg finskog skladatelja Einojuhanija Rautavaare, Misom a cappella i Prvom elegijom, te novim ostvarenjem Srećka Bradića nastalim upravo za Zbor HRT-a – Miserere.

Missa a cappella recentno je djelo danas 88-ogodišnjeg Einojuhanija Rautavaare, nastalo 2011. godine. Uglazbivši svih pet stavaka misnog ordinarija katoličkog bogoslužja, Rautavaara je stvorio vokalno zahtjevno djelo upečatljivih melodijskih linija, jasnih i blagih harmonija i bogate teksture u kojem su se kao solisti Zbora HRT-a istakli Ivana Garaj Korpar, Monika Cerovčec, Gordana Šeb, Andro Bojanić, Miroslav Živković i Mladen Klepo. Nešto oporiji zvuk Rautavaara je pokazao u uglazbljenju stihova Prve elegije iz zbirke Devinske elegije Rainera Marie Rilke. U interpretaciji tog ekspresivnog djela, solističke dionice pripale su Ivani Garaj Korpar, Moniki Cerovčec i Martini Borse.

Središnje mjesto u programu zauzelo je uglazbljenje stihova Psalma 51 (50) Srećka Bradića – Miserere. Intimno djelo posvećeno oboljeloj majci, skladatelj je napisao i kao nastavak istraživanja sakralne vokalne tematike nakon Requiema, koji su solisti, Zbor i Simfonijski orkestar HRT-a praizveli početkom ove sezone u ciklusu Kanconijer. Osobnu refleksiju doživljaja poniznog i pokajničkog izraza stihova Psalma 51 (50) skladatelj je oblikovao u kompleksnu partituru podijeljenu na šesnaest glasova, čiji tijek doseže nekoliko dramatičnih vrhunaca od kojih ipak niti jedan ne nudi konačno rješenje tenzije. Citati glasovitog Misererea Gregorija Allegrija kao i gregorijanskog korala, svjedoče i o skladateljevom posezanju za velikom tradicijom uglazbljenja stihova toga psalma. Solističke dionice tu su pripale Ivani Garaj Korpar i Andri Bojaniću.