Gotovo četvrt stoljeća nakon praizvedbe ponovno izvedena "Missa Maruliana" Frane Paraća

Četvrtak, 26. siječnja 2017. u 19.30
Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog

Zbor i Simfonijski orkestar HRT-a
Akademski zbor Ivan Goran Kovačić
Tonči Bilić, dirigent
Kristina Kolar, sopran
Dubravka Šeparović Mušović, mezzosopran
Peter Tantsits, tenor
Ljubomir Puškarić, bariton

Frano ParaćMissa Maruliana, za sopran, bariton, zbor i orkestar
Aleksandar Skrjabin1. simfonija u E-duru, „Himna umjetnosti“, za dva glasa, zbor i orkestar, op. 26

U ciklusu Kanconijer Zbora i Simfonijskog orkestra HRT-a, poslije gotovo četvrt stoljeća, ponovno je zazvučala Missa Maruliana Frane Paraća. Skladba nastala usred Domovinskog rata, u vremenu stradanja i straha, nosila je u sebi angažman otpora, bila izraz ljubavi prema domovini i molitva za mir. Snažno, potresno, dojmljivo djelo koje u jednu poetsku cjelinu spaja dva raznorodna literarna predloška na različitim jezicima iz neobjašnjivih razloga nije izvedeno nikad poslije praizvedbe održane u HNK-u Splitu 6. svibnja 1996. Izvučeno je iz zaborava u dvorani Lisinski uz sudjelovanje Zbora,  Simfonijskog orkestra HRT-a i Akademskog zbora Ivan Goran Kovačić uz prvake hrvatskih nacionalnih opera: sopranisticu Kristinu Kolar i baritona Ljubomira Puškarića  pod ravnanjem Tončija Bilića. Nova zagrebačka izvedba bila je prilika da se prepozna puni repertoarni potencijal koje ovo djelo ima u kontekstu hrvatske glazbe, ali i šire.

"Čuti Missu Marulianu večeras bilo je kao da je ponovno  praizvedena." - rekao je skladatelj Frano Parać. "Prezadovoljan sam  izvedbom."

"Uvijek je izazov izvoditi djelo kada u publici sjedi sam skladatelj." - rekao je maestro Tonči Bilić. "Ali ako tražite u skladatelju partnera i ako ste otvoreni prema  novim idejama i donekle sigurni u ono što radite, problema nema." 

Missa Maruliana nastala je 1993. na narudžbu HNK u Splitu povodom obilježavanja stogodišnjice njegova postojanja, a Frano Parać u njoj je koristio ulomke Marulićevog epa Judita, kao i njegovu domoljubljem obojenu Molitvu suprotivu Turkom, te dijelove misnog ordinarija na latinskom. Sedam godina nakon Misse,  skladao je i operu Judita, a svoju fascinaciju ocem hrvatske književnosti Markom Marulićem objašnjava ovako: „Nisu me tako privukle simetričnost i konstrukcija njegova stiha koliko muzikalnost same riječi i vrlo zanimljivi naglasci. Kad ih spojite sa zvukom i dovedete u međusobne metričke odnose, rezultat je posebno uvjerljiv.“

Za drugi dio koncerta maestro Tonči Bilić odabrao je Himnu umjetnosti Aleksandra Skrjabina. "Motiv za odabir baš ovoga djela je činjenica da se u njemu upravo čuje želja za boljim svijetom" - objasnio je maestro Bilić. U ovoj skladbi solisti su bili Dubravka Šeparović Mušović, nacionalna prvakinja Opere zagrebačkog HNK-a i tenor Peter Tantsits kojeg nakon nastupa u Zagreba ove sezone očekuju koncerti s  Berlinskom filharmonijom, Londonskim simfonijskim orkestrom i  Filharmonijom iz Los Angelesa.