Kanconijer: "Glazbeni puti Ćirila i Metoda"

Četvrtak, 10. svibnja 2018. u 19.30
Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog

Zbor i Simfonijski orkestar HRT-a
Akademski zbor Ivan Goran Kovačić
Tonči Bilić, dirigent
Martina Zadro, sopran
Dubravka Šeparović Mušović, mezzosopran
Domagoj Dorotić, tenor
Goran Jurić, bas
Mario Penzar, orgulje

Leoš Janáček: Glagoljska misa, za soliste, zbor i orkestar
Jakov Gotovac: Simfonijsko kolo, za orkestar
Igor Kuljerić: Bel kamen kampanela, za orkestar

Kako je lijepa, premda teško zamisliva (i još teže provediva) ideja bratske povezanosti - ako ne svih ljudi, a onda barem pojedinih naroda - u neuhvatljivim seobama i nerazmrsivim slojevima nasljeđa koja smo prenosili i zadobivali na svakom novom koraku putovanja! Ovo je putovanje iz Velike / Bijele Hrvatske u ovu našu, Lijepu, i to ne jednosmjerno - jer su u oba pravca više puta kolale ideje, dolazili krst i pismo, a prije stotinjak godina i mnogi pokretači naše novije glazbene kulture. Ovaj će program pokušati rekonstruirati ovu mapu duhovnih staza i zvuka našeg prajezika, boje šuma, ravnica i sivila krša, kroz oblike oble i uglate, kako nota tako i slova kojima je upisana naša prošlost. Tim nas putem vode sjajni hrvatski solisti kojima umjetničke migracije nisu strane, te maestro Tonči Bilić, ne samo dugogodišnji voditelj Zbora, nego i nasljednik i promotor djela Igora Kuljerića čije je stvaralaštvo ostavilo blistavi trag u našoj vokalnoj glazbi.

Igor Kuljerić preminuo je nedugo nakon navršenog 68. rođendana, 20. travnja 2006. godine, u Zagrebu. „Napustio nas je skladatelj bogate imaginacije, elementarne duhovnosti, duboke emotivnosti, raskošna talenta, neiscrpna nadahnuća, umjetnik koji je idealno spojio bogatstvo ideja i vrhunsko poznavanje skladateljskog umijeća, koji je bio uvijek svoj, uvijek nov, prepoznatljiv, neponovljiv, snažan i uvjerljiv, iskren“, glasio je jedan od zapisa u sjećanje na maestra. Svestrani glazbenik, čiji je neizbrisivi trag obuhvatio i djelovanje Simfonijskog orkestra te Zbora HRT-a kojemu je bio dugogodišnji šef-dirigent, nedugo prije smrti dovršio je svoje posljednje orkestralno djelo – Bel kamen kampanela. Skladbu nadahnutu otokom Silbom, za koji je skladatelj bio iznimno vezan, i gdje je naposljetku i sahranjen, na ovome ćemo koncertu, u povodu 12. obljetnice smrti autora, čuti treći put od njezina nastanka.

Krajem 1926. Jakov Gotovac dovršio je svoje prvo orkestralno djelo, Simfonijsko kolo. Praizvedeno je već 6. veljače 1927. godine, kada je Zagrebačkom filharmonijom ravnao Krešimir Baranović kojemu je skladatelj i posvetio djelo. Ne samo u jeku nacionalnog smjera kada je nastalo, već i danas, smatra ga se „najpoznatijim i najboljim“ (J. Andreis) ostvarenjem u instrumentalnom opusu Jakova Gotovca. Već je samim naslovom skladatelj naznačio cilj – pomiriti umjetničko (sadržano u pridjevu simfonijsko) i folklorno (sadržano u nazivu kolo).

Glagoljska misa Leoša Janáčeka zauzima posebno mjesto u opusu toga skladatelja; napisao ju je pred kraj života, 1926. godine, u periodu u kojem se nije osobito interesirao za sakralnu glazbu. Ono što ga je potaklo na skladanje, čini se, bio je staroslavenski crkveni tekst misnog ordinarija do kojega je došao oko 1920., što se poklapa i s dozvolom za upotrebu starocrkvenoslavenskog u liturgiji katoličke crkve, a znakovito je i da se Janáčekovo rano školovanje u augustinskom samostanu odvijalo pod snažnim utjecajem ćirilometodskog pokreta i nastojanja vraćanja staroslavenskog jezika u liturgijsku uporabu uz jačanje nacionalne svijesti. Mišljenja o djelu nakon praizvedbe 1927. bila su podijeljena; jedan od osvrta zaključio je da je Janáček svoje uglazbljenje liturgijskog teksta „riješio na sebi karakterističan način; potpuno lišeno tradicije, štoviše, protiv tradicije“. No grandiozan dojam bio je neupitan, a to je ono što je skladatelj namjeravao postići: „U djelu koje će se izvesti, prikazat ću na neki način legendu o tome kako se nebo raspolovilo kada je Isus Krist pribijen na križ. Stvorit ću grmljavinu i munje…“.

Ulaznice su u prodaji na blagajni Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog. Cijena: 40 / 60 kn.

Izravni prijenos na HR3.