Kanconijer & MBZ: Kelemenov "Pozdrav svijetu" i dvije praizvedbe

Četvrtak, 11. travnja 2019. u 19.30
Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog

Zbor i Simfonijski orkestar HRT-a
Ari Rasilainen, dirigent

Filip Fak, klavir

Sven Medvešek, govornik
Monika Cerovčec, sopran
Martina Gojčeta Silić, mezzosopran
Ivan Turšić, tenor
Toni Nežić, bas

Zbor HRT-a pripremio: Veton Marevci


Mirela Ivičević
Black Moon Lilith (praizvedba; narudžba HRT-a)

Daniele Gasparini
Invisible Cities, za klavir i simfonijski orkestar (praizvedba; narudžba HDS-a za MBZ)
Smeraldina, City of Water
Ottavia, Spider-web City
Valdrada, Mirror City
Olinda, Growing City

* * *

Milko Kelemen
Salut au monde, za govornika, soliste, dva zbora i orkestar, na tekst Walta Whitmana

Tradicionalni koncert ansambala HRT-a na Muzičkom biennalu Zagreb ovaj put, za 30. izdanje festivala, pripao je ciklusu Kanconijer. Pod ravnanjem gosta iz Finske, maestra Arija Rasilainena, koji uz brojne angažmane, trenutačno djeluje kao šef-dirigent Filharmonije Jugozapadne Njemačke iz Konstanza, na programu su dva nova djela, nastala na narudžbu HRT-a odnosno MBZ-a: Black Moon Lilith za orkestar Mirele Ivičević, ovosezonske rezidencijalne skladateljice HRT-a, te koncert za klavir i orkestar Invisible Cities Danielea Gasparinija. U drugome dijelu, na rasporedu je monumentalni Pozdrav svijetu Milka Kelemena, utemeljitelja MBZ-a, skladatelja koji nas je napustio prošle godine u 94. godini života. 

Mirela Ivičević je na narudžbu HRT-a, a za Simfonijski orkestar HRT-a, napisala skladbu koja naziv Black Moon Lilith preuzima iz astronomije odnosno astrologije; riječ je o pojmu koji označava najudaljeniju točku u Mjesečevoj orbiti oko Zemlje, a u brojnim mitologijama javlja se kao epitom najskrivenijih i najsirovijih ljudskih poriva te moćne ženske energije. Partitura uključuje veliki sastav simfonijskog orkestra uz opsežni set udaraljki i klavir, te sugerira široku paletu generiranja zvuka i artikulacije. Skladba je posvećena Simfonijskom orkestru HRT-a i Željku Brkanoviću, preminulom prošle godine, u čijoj je klasi na Muzičkoj akademiji u Zagrebu skladateljica završila studij kompozicije.

Zahvaljujući pobjedi na natjecanju za petominutni klavirski koncert 29. Muzičkog biennala Zagreb 2017., Daniele Gaparini dobio je narudžbu „dugometražnoga” klavirskog koncerta. Prema vlastitom priznanju, za njega je to velika prilika, „jer je u današnje vrijeme teško realizirati neki projekt za koji je potreban veliki orkestar i dostupna sredstva bez potpore velikog izdavača ili neke organizacije”. Ujedno je time ispunio svoju želju da sklada djelo nadahnuto romanom Nevidljivi gradovi (Le città invisibili) Itala Calvina. Stoga je i svoj koncert za klavir i simfonijski orkestar naslovio Invisible Cities, opisavši kako je „glazba ovog djela rezultat strogih i jasnih postupaka skladanja te na sličan način nastoji dovesti slušatelja do mentalnog teatra prepunog događaja, sugestija i unutarnjih krajolika".  Koncert čine četiri stavka nazvana po četirima od ukupno 55 gradova koliko ih je opisano u devet poglavlja knjige.

Utemeljivši 1961. godine Muzički biennale Zagreb, Milko Kelemen (1924. - 2018.) postavio je nove izazove našoj kulturnoj sredini te smjestio Zagreb na međunarodnu pozornicu najnovijih glazbenih zbivanja. Neumornim radom na promicanju suvremene, avangardne i eksperimentalne glazbe, uvelike je odredio smjer suvremene domaće glazbene scene, smjestivši je uz bok svjetskim kretanjima, čiji je bio neizostavni protagonist. Ustrajući u stavu da je u glazbi još uvijek moguće stvoriti nešto novo - „Uvijek mora biti prisutno uzbuđenje“, kako je pojasnio jednom prigodom - gotovo do pred sam kraj života pridruživao je svojemu opsežnom opusu nova ostvarenja, istinski utjelovljujući raznolikost, mnogostrukost i nepredvidivost glazbenih kretanja druge polovice 20. i početka 21. stoljeća. 

Na narudžbu Srednjonjemačkog radija iz Leipziga, Kelemen je napisao djelo Salut au monde, za govornika, sopran, alt, tenor, bas, dva zbora i orkestar. Zbor i orkestar Srednjonjemačkog radija pod ravnanjem Marcella Viottija su praizveli djelo 19. travnja 1999. u Leipzigu, a 21. listopada iste godine prvi je put izvedeno u Zagrebu kada je solistima, Zborom i Simfonijskom orkestrom HRT-a ravnao Nikša Bareza. Druga hrvatska izvedba upriličena je 7. listopada 2004. u povodu skladateljeva 80. rođendana, s istim ansamblima i dirigentom. Monumentalno djelo velikih izvođačkih snaga moglo bi se okarakterizirati kao kantata ili oratorij; sam Kelemen jednostavno ga je nazvao 'skladbom', koja za temelj uzima stihove spjeva Salut au monde (Pozdrav svijetu) jednog od najutjecajnijih američkih pjesnika, Walta Whitmana (1819. - 1892.). "Poema Salut au monde ima epski karakter, dok je moja glazba dramatična. Simbioza epike i dramatike mogla bi dovesti do kaosa. Kod komponiranja ovog djela imao sam zadatak iz kaosa pronaći čvrstu formu, dakle iz „podsvjesnog” proći u „svjesno”, ali tako da imanentna veza intelekta i podsvjesnog ostane u ireverzibilnom jednoznačju." (Milko Kelemen).

Ciklus Oda-birano, na Prvom programu Hrvatskoga radija, premijerno donosi glazbeno-dokumentarnu priču Kelemenov pozdrav svijetu u kojoj autorica Iva Lovrec Štefanović iz arhivskih razgovora sa Milkom Kelemenom i njegovih zapisa otkriva detalje nastanka i strukture njegova oratorija Salut au monde. Pozdrav svijetu (nastao prije dvadeset godina) sam je Kelemen označio najznačajnijom porukom svojeg svekolikog stvaralaštva. Emisiju možete poslušati ovdje.


Koncert se može pratiti u izravnom prijenosu na Trećem programu Hrvatskoga radija (urednica Zrinka Matić), a snima se i za naknadno emitiranje na televiziji (urednica Marija Ramljak).