Simfonija uskrsnuća za početak nove koncertne sezone

Na početku koncertne sezone pune neizvjesnosti, Simfonija uskrsnuća Gustava Mahlera čini se kao idealan izbor, ne samo zbog upornog neodustajanja od života na koji smo navikli, simbolike naslova ili, stjecajem okolnosti, inauguracije novoga prostora za ansamble HRT-a, već i zbog izvanredne prožetosti života i glazbe koje je u tome djelu Mahler ostvario.

Dvije izvedbe toga monumentalnog djela rezultat su suradnje Hrvatske radiotelevizije (HRT) i Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka, te su dio manifestacije Rijeka – Europska prijestolnica kulture. Izvedbe nas očekuju u Centru Zamet u Rijeci, u srijedu, 23. rujna u 20 sati, i potom u Maloj dvorani Doma sportova u Zagrebu, 24. rujna u 20 sati što je ujedno otvorenje ciklusa Kanconijer Zbora i Simfonijskog orkestra HRT-a.

Zboru i Simfonijskom orkestru HRT-a pridružuju se gosti iz Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca iz Rijeke: nacionalna prvakinja, sopranistica Kristina Kolar, prvakinja riječke Opere, mezzosopranistica Ivana Srbljan te Riječki operni zbor i Riječki simfonijski orkestar. Sve ih predvodi Philipp von Steinaecker, njemački dirigent koji se usavršavao kod Johna Eliota Gardinera i Claudia Abbada, te je bio prvi dobitnik nagrade za najboljeg mladog dirigenta koju dodjeljuje Orchestra of the Age of Enlightenment; osim što dirigira renomiranim orkestrima diljem svijeta, trenutačni je glavni gostujući dirigent Slovenske filharmonije.

'Paralela između života i glazbe možda je dublja i opsežnija negoli je sada moguće opisati. Ipak, ne tražim ni od koga da me u tome slijedi, i ostavljam tumačenje detalja imaginaciji svakoga slušatelja', zapisao je sam Mahler 1895., nakon što je Berlinska filharmonija prvi put izvela njegovu Drugu simfoniju. Tipično za svoju viziju ljudskih težnji i idealizma, skladatelj je u djelu stvorio osobni, ali time ne manje univerzalni, koncept 'uskrsnuća'. Nastavljajući ideje predstavljene u Prvoj simfoniji, napisao je simfonijski stavak Totenfeier (Pogrebni obred), a potom je upotrijebio pjesme Sv. Antun Padovanski propovijeda ribama i Prasvjetlo iz zbirke Dječakov čarobni rog. Za zaključni, peti stavak nove simfonije, nadahnuće je dobio na misi tijekom pogreba Hansa von Bülowa, na kojoj je čuo odu Uskrsnuće F. G. Klopstocka: 'Pogodilo me poput munje, i sve mi je postalo pregledno i jasno!'


                                       Philipp von Steinaecker na probi u Zagrebu (Foto: Marija Štilinović/HRT)

- Ne možemo, a da se ne divimo optimizmu i teofilozofskom pokušaju oslobođenja koje ovaj dvadesetsedmogodišnji skladatelj nudi. Naravno, glazba je tako čudesna i iskrena da se možemo radosno prepustiti i vjerovati... čak i ako je to samo za vrijeme trajanja jedne simfonije - kaže o Simfoniji uskrsnuća maestro Steinaecker 

Izravni prijenos zagrebačke izvedbe moći će se pratiti na Trećem programu Hrvatskoga radija, a televizijska snimka u jednom od termina rezerviranim za klasičnu glazbu na Trećem programu Hrvatske televizije.