ODGOĐENO - MAJSTORSKI CIKLUS

Zbog ponovnih potresa i nemogućnosti garantiranja sigurnosti u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog - kojoj su potrebne dodatne statičke provjere - koncert se odgađa za četvrtak, 13. svibnja 2021.

Četvrtak, 21. siječnja 2021. u 20 sati
Koncertna dvorana Vatroslava  Lisinskog

Simfonijski orkestar HRT-a
Enrico Dindo, dirigent
Maxim Rysanov, viola

Béla Bartók: Koncert za violu i orkestar, SZ 120
Blagoje Bersa: Dramatska predigra; Idila; Capriccio-scherzo

Novu, 2021. godinu Simfonijski orkestar HRT-a trebao je početi koncertom u Majstorskom ciklusu uz svojega šefa dirigenta, maestra Enrica Dinda, te gosta solista, svjetski proslavljenog violista Maxima Rysanova. Nažalost, zbog ponovnih potresa i nemogućnosti garantiranja sigurnosti u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog - kojoj su potrebne dodatne statičke provjere - koncert se odgađa, a o novome datumu obavijestit ćemo vas, nadamo se, vrlo brzo! 
 

Podsjetimo, Maxim Rysanov, nagrađivani je ukrajinsko-britanski violist, školovan u Moskvi i Londonu. Djeluje i kao dirigent, a stekao je reputaciju nastupima diljem svijeta uz Orkestar Marijinskog kazališta pod vodstvom Valerija Gergijeva, Ruski nacionalni orkestar pod vodstvom Mihaila Pletnjova, Simfonijski  orkestar BBC-a pod ravnanjem Jiříja Bělohláveka, Residentie Orkest the Hague pod ravnanjem Neemea Järvija, Simfonijski orkestar Frankfurtskog radija  pod vodstvom Philippea Herreweghea, Češku filharmoniju pod ravnanjem Johna Axelroda, i mnoge druge. Jednako aktivan i kao komorni glazbenik, među svoje partnere ubraja Mischu Maiskog, Gidona Kremera, Nicolu Benedetti, Maxima Vengerova, Janine Jansen… U Zagrebu smo ga primjerice svojedobno imali prigode slušati na Zagrebačkom međunarodnom festivalu komorne glazbe.
 
Uz Simfonijski orkestar HRT-a i maestra Enrica Dinda, trebao se predstaviti izvedbom Koncerta za violu i orkestar Béle Bartóka. Jedno od svojih posljednjih djela Bartók je počeo pisati na narudžbu škotskog violista Williama Primrosea te ga je izvijestio o tijeku rada: „Djelo će biti prilično transparentno, čak transparentnije od violinskog koncerta. Taman, muževniji karakter tvojega instrumenta donekle je utjecao na opći karakter djela“. Smrt u rujnu 1945., od posljedica leukemije, spriječila je Bartóka u daljnjem radu; ostavio je tek skice. Na temelju njih djelo je 1949. dovršio skladateljev prijatelj Tibor Serly. U toj ga je verziji Primrose praizveo uz Simfonijski orkestar Minneapolisa pod vodstvom Antala Dorátija.
 
Predviđene su i tri skladbe Blagoja Berse, skladatelja koji je svojim stvaralaštvom povezao europske tekovine kraja 19. stoljeća i posebnosti hrvatske glazbene scene. U vrijeme svojega studija u Beču, godine 1898., počeo je pisati Simfoniju u c-molu, zamislivši je kao četverostavačno djelo s autobiografskim elementima i naslovom Tragična simfonija – Četiri uspomene iz mog života. Do 1902. dovršioTje tri stavka: Dramatsku predigru, Idilu i Capriccio-scherzo. Stavci se danas najčešće izvode odvojeno, kao samostalne skladbe, pa je prava rijetkost čuti ih u nizu, sa svom kasnoromantičarskom raskoši Bersina stila i orkestracije.