Maximilian Steinberg: Veliki tjedan

Utorak, 4. travnja 2023. u 20 sati

Crkva Bezgrešnog Srca Marijina, Jordanovac

Zbor HRT-a

Tomislav Fačini, dirigent

Sudjeluje: Dječji zbor HRT-a

Maximilian Steinberg: Veliki tjedan, op. 13

Veliki tjedan, kako u Katoličkoj tako i u Pravoslavnoj crkvi, predstavlja vrijeme izuzetnog liturgijskog intenziteta, s jutarnjim i večernjim službama koje prate dramatične i iskupljujuće događaje u posljednjim zemaljskim danima života Isusa Krista: od njegova trijumfalnog ulaska u Jeruzalem na Cvjetnicu, preko govora u hramu, uspostavljanja euharistije na Posljednjoj večeri, do izdaje, uhićenja, suđenja, raspeća i pokopa, s kulminacijom u uskrsnuću na nedjeljno jutro najvećeg kršćanskog blagdana – Uskrsa. S vjerskog stajališta, riječ je o ključnim i temeljnim događajima koji su zauvijek promijenili tijek ljudske povijesti .

Pravoslavna crkva Veliki tjedan obilježava kroz jutarnje i večernje obrede i liturgije (izuzev Velikog petka kada nema liturgije) kojima se pridružuje odgovarajući sadržaj Svetoga pisma te himni koji naglašavaju i komentiraju čitanja. Pjevanja su, prema drevnoj tradiciji, isključivo a cappella što uključuje unisono pjevanje, poput onoga grčke i srednjoistočne provenijencije, te polifono zborsko pjevanje, karakteristično za balkanske narode i samu Rusiju. Ta golema i duga tradicija svoje bogatstvo i ekspresivnost možda najzornije potvrđuje kroz obrede Velikoga tjedna.

Veliki tjedan, op. 13 djelo je ruskog skladatelja židovskog podrijetla Maximiliana Steinberga koje se donedavno smatralo izgubljenim. Rođen u Vilniusu, školovao se na Sanktpeterburškom konzervatoriju gdje su mu učitelji bili Anatolij Ljadov (harmonija), Aleksandar Glazunov (orkestracija) i Nikolaj Rimski-Korsakov (kompozicija). Upravo će Rimski-Korsakov izvršiti odlučujući utjecaj na njega. Steinberg će poslije oženiti i njegovu kći Nadeždu, te ga naslijediti na mjestu profesora kompozicije i orkestracije Sanktpeterburškog konzervatorija (gdje mu je student bio primjerice Dmitrij Šostakovič). Za razliku od svojega kolege u klasi Rimski-Korsakova, Igora Stravinskog, odbacio je modernističke tendencije i postao prepoznatljiv kao istinski nastavljač i promicatelj skladateljske škole Rimski-Korsakova. 

Njegov Veliki tjedan primjer je sistematske uporabe drevnih crkvenoslavenskih napjeva kroz jedanaest stavaka, ali i raskošnog vladanja zborskim teksturama i iznenađujućim harmonijama, s glasovima koji se dijele i do 12 dionica. Kompleksno i bogato uglazbljenje blisko Cjelonoćnom bdijenju Sergeja Rahmanjinova, nastalo je između 1920. i 1923. u vrijeme sve većeg neprijateljstva prema religiji u Rusiji, te kao Steinbergovo jedino (poznato) sakralno djelo  nosi određenu auru zagonetnosti i mistike. 

 Ulaz na ovaj koncert je slobodan. 

Izravni prijenos na Trećem programu Hrvatskoga radija.