Zagreb, 24. veljače 2023. – Sinoćnji koncert u Majstorskom ciklusu Simfonijskog orkestra HRT-a pod ravnanjem šefa dirigenta Pascala Rophéa u Zagreb je doveo jednu od najcjenjenijih britanskih sopranistica – Carolyn Sampson. Tumačila je Četiri posljednje pjesme Richarda Straussa te stihove u posljednjem stavku Četvrte simfonije Gustava Mahlera. Program je otvorila skladba Chronostasis Vjekoslava Nježića, skladatelja koji ove godine obilježava 50. životnu obljetnicu!
Nagrađivani hrvatski skladatelj, profesor na Odsjeku za kompoziciju i glazbenu teoriju na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, Vjekoslav Nježić, izabranu skladbu napisao je 2003. kada je praizvedena na Muzičkom biennalu Zagreb. Pisana za gudače i elektroniku, tematizira protok vremena u glazbi i psihoakustičke iluzije kao i sukobljavanje akustičkih i sintetiziranih zvukova. Skladba je potom dobila i baletne verzije, a za ovu prigodu je pripremljena za veliki gudački ansambl, uz elektroniku. Od kada je postao šef dirigent Simfonijskog orkestra HRT-a, maestro Rophé, kao angažirani promotor suvremene klasične glazbe, s posebnim zanimanjem pristupa glazbi hrvatskih skladatelja:
„Navikao sam dolaziti u kontakt s novom glazbom, to je zapravo ono što radim zadnjih trideset godina, tako da volim susretati skladatelje, volim raditi s njima. Ovdje je riječ je o skladbi za gudače i elektroniku koja tematizira vrijeme u glazbi. To je važno pitanje koje mnogi skladatelji, vjerojatno još od Ligetija, postavljaju: kakav je tempo, koji puls, brzina u glazbi“, otkrio je gostujući u emisiji Svijet glazbe Trećeg programa Hrvatskoga radija, u razgovoru s urednicom Tanjom Halužan.
U nastavku koncertnog programa, maestru Rophéu i Simfonijskom orkestru HRT-a pridružila se Carolyn Sampson, sopranistica koja uživa jednaki uspjeh na opernim i na koncertnim pozornicama u rodnoj Engleskoj kao i diljem Europe i SAD-a. Osim s vodećim opernim kućama i dvoranama, surađuje i s vodećim orkestrima, među kojima su Bergenska filharmonija, Frajburški barokni orkestar, Orkestar lajpciškog Gewandhausa, Orkestar Akademije Santa Cecilia, Kraljevski orkestar Concertgebouwa... S mestrom Rophéom surađivala je i prije, na snimanju pjesama Josepha Canteloubea i na izvedbi Mahlerove Četvrte simfonije s Orchestre National des Pays de la Loire 2020.
„Čast mi nastupiti ovdje prvi put s ovim orkestrom. Mislim da je priličan izazov imati Straussove Četiri posljednje pjesme i Mahlerovu Četvrtu simfoniju na jednom programu – nisam to prije radila. No mislim da zbilja dobro funkcionira, jer imamo pjesme koje je Strauss napisao pred kraj svojega života, iskrene i dirljive, poput vizije onoga što bi moglo biti nakon smrti, i naravno, Mahlera. Moja uloga u Simfoniji je opisati viziju nebesa koja nam se predstavlja. Kako je maestro Rophé rekao na probama, zapravo je lijepo misliti da su nebesa možda raj na zemlji“, rekla je Carolyn Sampson uoči koncerta.
Nakon Četiriju posljednjih pjesama Richarda Straussa, u kojima je, kako je rekao maestro Rophé, poseban izazov postići ravnotežu glasa i vrlo gusto pisanih orkestralnih dionica, veličanstvena Četvrta simfonija Gustava Mahlera činila se kao logičan nastavak. Posljednji stavak, koji uglazbljuje stihove Das himmlische Leben (Nebeski život) bio je tako idealan zaključak ne samo Simfonije već cijeloga sinoćnjeg programskog koncepta, što je brojna publika oduševljeno pozdravila.
Maestro Rophé time je prešao polovicu svoje prve koncertne sezone na čelu Simfonijskog orkestra HRT-a te se, također u emisiji Svijet glazbe, osvrnuo na zajednički rad:
„U svojoj karijeri dirigirao sam mnogim radijskim orkestrima, i ono što mi se sviđa jest što radijski orkestri imaju široku otvorenost u smislu programa i znatiželje. Druga stvar je, i to je ono što moram sada bolje razumjeti, što je ambicija same medijske kuće za ovaj orkestar, kako ona koristi taj fantastični alat za promociju glazbe, znanja, edukacije, jer glazba nije samo sviranje koncerata, ona je puno više: kultura, edukacija, dijeljenje ljepote. Zato radimo radionice s Muzičkom akademijom, sa studentima dirigiranja i kompozicije, ove godine surađujemo s HNK-om u Rijeci. Orkestar poput ovoga je jako važno sredstvo kako bi se ostvario kontakt s mnogim umjetničkim i kulturnim institucijama i kako bi se imalo odjek djelovanja u cijeloj zemlji i šire.“
Koncert se mogao pratiti u izravnom prijenosu na Trećem programu Hrvatskoga radija. Snimka je dostupna na platformi HRTi i u Slušaonici Hrvatskoga radija.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!