Ivan Repušić, Sonja Runje i Stanko Madić uz Simfonijski orkestar HRT-a

Srijeda, 31. ožujka 2021. u 20 sati (snimanje)

Crkva sv. Blaža, Prilaz Gjure Deželića 64, Zagreb

Simfonijski orkestar HRT-a

Ivan Repušić, dirigent

Sonja Runje, alt/mezzosopran

Stanko Madić, violina

Antonio Vivaldi: Stabat Mater, za solo alt i orkestar, RV 621

Pēteris Vasks: Violinski koncert br. 1, "Daleka svjetlost"

Gustav Mahler: Adagietto, 4. stavak iz Pete simfonije

Ivan Repušić, jedan od najistaknutijih i najuspješnijih hrvatskih dirigenata, šef dirigent Orkestra Minhenskog radija, prvi stalni gost dirigent Njemačke opere u Berlinu i donedavni glavni glazbeni ravnatelj Državne opere Donje Saske u Hannoveru, ponovno će stati na čelo Simfonijskog orkestra HRT-a. Pridružit će mu se istaknuti solisti: mezzosopranistica Sonja Runje koja, uz usavršavanje kod Eve Blahove u Bratislavi, niže sve više uspjeha u domovini i inozemstvu, te violinist Stanko Madić, koji nakon Državne kapele Dresden te Državne filharmonije Nürnberg, od 2018. djeluje kao prvi koncert-majstor Orkestra Minhenskog radija i kao solist nastupa diljem svijeta.

Program svojim kontemplativnim sadržajem tematizira pasiju i širi kontekst korizme: Stabat Mater Antonija Vivaldija, Koncert za violinu i orkestar „Udaljena svjetlost“ Pēterisa Vasksa te Adagietto iz Pete simfonije Gustava Mahlera.

Antonio Vivaldi uglazbio je jedan od najpotresnijih kršćanskih himana – onaj o patnji Djevice Marije za razapetim joj sinom, Isusom Kristom – upotrijebivši prvih deset strofa, i to za solo alt i orkestar. Uzvišenog i tragičnog ozračja s vokalnom dionicom koja uvelike podsjeća na instrumentalne, skladatelj je svoj Stabat Mater namijenio izvedbi u Brescii 1712. godine, a ponovno je otkriven tek u prvoj polovici 20. stoljeća, zajedno s drugim Vivaldijevim djelima, u čemu je važnu ulogu odigrao skladatelj i dirigent Alfredo Casella.

U jesen 1996., na molbu Gidona Kremera, latvijski skladatelj Pēteris Vasks počeo je pisati violinski koncert Udaljena svjetlost, i to pod utjecajem Kremerove knjige Trenuci iz djetinjstva koju je tada čitao. Polusatno, jednostavačno djelo temelji se na temi koja „dolazi iz tišine i vraća se u tišinu, puna idealizma i ljubavi, katkad melankolična i dramatična“. Djelo je dovršio na proljeće 1997., a praizveli su ga Gidon Kremer i Kremerata Baltica u Salzburgu.

Kompleksna, nabujala glazba Mahlerove peterostavačne Pete simfonije, kao četvrti stavak sadrži glasoviti Adagietto – jedan od najljepših skladateljevih izraza glazbenog sanjarenja, ali i izraz ljubavne čežnje za odabranicu Almu, pri čemu je postigao izvanredan učinak beskonačnosti i bezvremenosti.

Koncert se održava bez publike, u skladu s epidemiološkim mjerama, uz televizijsko i radijsko snimanje. Snimka će se emitirati u četvrtak, 1. travnja u 20 sati na Trećem programu Hrvatskoga radija, te u petak, 2. travnja u 16.50 na Trećem programu Hrvatske televizije.