Vatreni spoj tamburaške i klezmer glazbe U ozračju tambure

Zagreb, 21. studenoga 2022. – Tamburaški orkestar HRT-a sinoć se u svojemu ciklusu U ozračju tambure, pod vodstvom Igora Kudeljnjaka, udružio sa Zagreb klezmer triom. Pred brojnom publikom u Studiju Zvonimir Bajsić na HRT-u, u kojoj je bio i veleposlanik Države Izrael u Republici Hrvatskoj, Gary Koren, predstavili su jedinstveni spoj klezmer glazbe i tambura. Program je, u aranžmanima Marijana Makara, Ranka Purića, Marka Bertića i Filipa Novosela, predstavio ne samo tradicionalne klezmer skladbe, već i one po izričaju bliske klezmeru, kao i autorske skladbe Marija Igreca, gitarista Zagreb klezmer trija. Uz njega, sastav koji djeluje od 2018. godine, čine kontrabasist Dinko Stipaničev te klarinetist Bruno Philipp. 

Bruno Philipp, koji je već u više navrata surađivao s Tamburaškim orkestrom HRT-a, bio je poveznica u osmišljavanju ove suradnje.

„Kako se među nama muzičarima zna tko se čime bavi, kojim žanrovima i izvan svoje domene, tako je došla tema i na klezmer i rekli smo zašto ne pokušati nešto što, vjerujem, u Hrvatskoj još nije napravljeno – klezmer glazba s tamburaškim orkestrom. Ponosni smo da smo dio toga. Tamburaški orkestar HRT-a nam je izašao u susret s velikom prilikom da se Zagreb klezmer trio s njima predstavi na cjelovečernjem koncertu“, otkrio je Bruno Philipp u emisiji Svijet glazbe Trećeg programa Hrvatskoga radija u razgovoru s urednicom Tanjom Halužan.

Upravo je njegov instrument, klarinet, dominantan u sastavu klezmer trija. Virtuoz klarineta školovan na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji i Pariškom konzervatoriju, pojasnio je i što je klezmer glazba te kako je počeo djelovati Zagreb klezmer trio.

„Što je klezmer? Ja sam to nazvao crossover glazbom u kojoj klarinet ima glavnu ulogu. Crossover zato što su Židovi, pogotovo aškenaski, tijekom stoljeća lutali istočnom i centralnom Europom, a krajem 19. stoljeća ih je puno emigriralo u SAD, i tamo se njihov autohtoni izraz pomiješao s domicilnim, a to je bio jazz u nastajanju. Tako je klezmer svoj prvi veliki revival imao početkom 20. stoljeća s Daveom Tarrasom i Naftuleom Brandweineom kao klarinetistima. Drugi revival, kojemu smo svi svjedoci danas, pokrenuo je Giora Feidman koji je 1970-ih godina izašao iz Izraelske filharmonije i posvetio se u potpunosti klezmeru. Uzeo si je u zadatak da će dokazati i pokazati da je klezmer dostojan prostora na svjetskim pozornicama, i to kao cjelovečernji koncert, što je i uspio. Ta glazba potiče sve vrste emocija. To je izraz u kojemu, sve ono što u klasici je ne, u njemu je da. Zahvaljujući svojoj naklonosti prema toj glazbi, našao sam se s Marijom Igrecom koji je već duže vremena u tome i osnovali smo trio. Sviramo već petu godinu i mogu reći da imamo dosta uspjeha.“

Nostalgični, romantični, vatreni, virtuozni – na programu su se izmjenjivali ne samo poznati klezmer standardi kao Goldene hasene, Ka ribon ili Mazal Tov, i forme poput freilacha, niguna i bulgara već i skladbe drugih tradicija, sefardske i ladino, pa i one romske, kao počast legendarnom klarinetistu Medi Čunu i glazbi s ovih prostora. Autorski, program je obogatio Mario Igrec baladom u duhu klezmera Pruži mi ruku, i Plesom u 7/8 mjeri što je još jedan utjecaj Balkana.

Sve to, sa zvukom Tamburaškog orkestra HRT-a majstorski su spojili spomenuti aranžeri, i dakako sami izvođači pod vodstvom Igora Kudeljnjaka:

„Imali smo veliku pomoć od trija čiji članovi imaju puno iskustva s tom glazbom, ali čini mi se da i Tamburašima odgovara ta vrsta glazbe i da zvuk tambure odgovara ovome izrazu. Ti akustični instrumenti su vrlo bliski, možda je samo trzanje specifično za tamburu, drugačije se dobiva ton, ali se zvuk lijepo uklapa u takav izražaj“, bio je zadovoljan dirigent Igor Kudeljnjak.

Koncert se snimao za skorašnje radijsko i televizijsko emitiranje u programima HRT-a.