Duboko proživljen Kanon pokajanja u izvedbi Zbora HRT-a i Kasparsa Putniņša

13:12 / 25.05.2022.

Autor: HRT

Zbor HRT-a

Zbor HRT-a

Foto: Marija Štilinović / HRT

Zagreb, 25. svibnja 2022. – Zbor HRT-a sinoć je zaključio ovu koncertnu sezonu ciklusa Sfumato nastupom u crkvi Bezgrješnog Srca Marijina na Jordanovcu. Na programu je bio veličanstveni Kanon pokajanja za zbor a cappella estonskog skladatelja Arva Pärta, a izvedbu je predvodio latvijski dirigent Kaspars Putniņš. Kao solisti istakli su se članovi Zbora HRT-a: Monika Cerovčec, sopran; Nikolina Virgej Pintar, alt; Josip Čajko, tenor i Vjekoslav Hudeček, bas.

Izvedbom djela koje od svoje praizvedbe 1998. u Kölnu (kada su ga izveli Estonski filharmonijski komorni zbor i dirigent Tõnu Kaljuste kojima je i posvećeno) fascinira jednostavnošću, ljepotom i dubinom ekspresije, Zbor HRT-a zaključio je sezonu u kojoj je obilježio 80. godina postojanja. Dio obilježavanja slavljeničke sezone bile su izvedbe važnih djela zborske literature kao i praizvedbe hrvatskih autora, kako pod ravnanjem šefa dirigenta Tomislava Fačinija, tako i pod vodstvom vodećih europskih dirigenata zborske glazbe. Jedan od najvećih svakako je Kaspars Putniņš, od 2020. umjetnički direktor i šef dirigent Zbora Švedskog radija, koji je prije toga bio na čelu Estonskoga filharmonijskog komornog zbora te je stalni dirigent Zbora Latvijskog radija. Ujedno je, uz ostalo, autoritet za glazbu Arva Pärta; za snimke njegovih djela uz Estonski filharmonijski komorni zbor primio je više nagrada.


„Što se tiče zvuka i glazbe Arva Pärta, mislim da ne postoji jedan uniformirani pristup u smislu estetike zvuka. Sama glazba ovoga djela je toliko bogata i univerzalna da, rekao bih, dopušta različite interpretacije, različita čitanja i različit zvuk. Naravno, prvu slavnu snimku Kanona pokajanja je načinio Estonski filharmonijski komorni zbor – njihov zvuk je puno zaglađeniji, puno instrumentalniji, bliskiji onome što bismo smatrali tzv. zvukom rane glazbe. Sada, sa Zborom HRT-a, imamo potpuno drugačiju paletu boja. No, ne bih rekao da je jedno bolje od drugoga, jer se ova glazba može izraziti na različite načine, različitim bojenjima, a da se ne izgube značajke, već upravo suprotno, postižu se nove kvalitete. Glasovi članova Zbora HRT-a imaju divne boje, poput oceana, duboke, bogate i živopisne“, otkrio je nakon koncerta maestro Putniņš.


Arvo Pärt je u Kanonu pokajanja izrazio svoju dugogodišnju fascinaciju kompleksnim tekstom Kanon pokajanja našega Gospodina Isusa Krista na crkvenoslavenskom čiji se nastanak smješta u kasno 7. stoljeće i koji je u uporabi od najranijih dana Ruske Pravoslavne crkve. Uglazbio ga je 1997.


„Prije svega, jako sam impresioniran kako je Zbor reagirao. Zato što je riječ o vrlo izazovnom djelu. Note vjerojatno nisu ono što je najteže, ima puno ponavljanja, no to čini stvar još izazovnijom jer svaku gestu morate ispuniti značenjem. To nije lako napraviti u četiri dana koliko smo imali zajedničkog vremena, s obzirom da partitura ima više od sto stranica i puno, puno teksta. Tekst je važan, pun je simbola, značenja, karaktera. Vjerojatno pomaže što je vaš jezik donekle povezan s crkvenoslavenskim, tako da se ljudi mogu relativno lako identificirati s tekstom. Ali čak i s obzirom na to, ovo je izazov. Mislim da smo stigli jako daleko u dubinu izričaja. Jako sam zahvalan i sretan“, rekao je pod dojmom sinoćnje izvedbe maestro Putniņš.


Koncert se mogao pratiti u izravnom prijenosu na Trećem programu Hrvatskoga radija. Snimka je dostupna na platformi HRTi te u Slušaonici Hrvatskoga radija.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!