"Pjesmama ljubavi i smrti" počela nova sezona ciklusa Sfumato

Zbor HRT-a pod ravnanjem Bilića otvorio je novu sezonu ciklusa Sfumato nastupom posvećenim glazbi Igora Kuljerića u povodu desete obljetnice njegove smrti. Izvedbama su se pridružili Katarina Krpan, Sidonija Lebar, Martin Jordan i Martina Gojčeta Silić.

Utorak, 11. listopada u 20 sati
Muzej Mimara

Zbor HRT-a
Tonči Bilić, dirigent

Solisti:
Ivana Garaj Korpar, sopran
Martina Gojčeta Silić, mezzosopran
Anastasia Dikmikj, alt
Siniša Galović, tenor
Miroslav Živković, bariton

Katarina Krpan, klavir
Sidonija Lebar, violina
Martin Jordan, violončelo


Igor Kuljerić:

Pater noster za klavirski trio

Križu, daj nam ti milosti – glazba za starohrvatsko pučko prikazanje za muški zbor

Stabat Mater, za mješoviti zbor

Seh duš dan, za mješoviti zbor

Alleluia za klavirski trio

Gumbelijum roža fino diši, za mješoviti zbor

Molitva, za soliste i mješoviti zbor

Galeotova pesan, za mješoviti zbor

Deep, deep sorrow, za solo glas, muški zbor i klavir

Zbor HRT-a novu je sezonu započeo koncertom pod nazivom Pjesme ljubavi i smrti u zagrebačkome Muzeju Mimara, u kojemu će i ove godine provesti svoju koncertnu sezonu. Koncert je bio posvećen 10. godišnjici smrti dugogodišnjega omiljenog šefa dirigenta i skladatelja Igora Kuljerića i 75. obljetnici Zbora HRT-a.

Koncert je pod ravnanjem maestra Tončija Bilića započeo Kuljerićevom skladbom Pater noster za klavirski trio koji su činili Sidonija Lebar, violina, Katarina Krpan, klavir i Martin Jordan, violončelo. Nastavio se meditativnom izvedbom muškoga zbora Križu, daj nam ti milosti, inače omiljene skladbe maestra Igora Kuljerića. Muškomu se zboru na pozornici potom priključio ženski dio zbora kako bi zajedno izveli svojevrsnu odu, kako je Kuljerić rekao, ženskoj boli Stabat mater.

Program su koncerta činile skladbe Igora Kuljerića koje obuhvaćaju gotovo cijelo razdoblje njegova suživota sa Zborom, i to prema izboru Tončija Bilića, maestrova bliskoga suradnika u radu sa Zborom još od 1991. godine. Zajednički su nazivnik pri izboru bila nadahnuća stihovima hrvatskih pjesnika Vladimira Nazora, Miroslava Krleže i Đure Sudete i općenito okupiranost riječju kao polazištem za glazbu s jedne te teme duhovnosti, smrti i poniranja u tradiciju s druge strane.

„Svakodnevno glazbeno djelovanje, za mene jedinstven i neodvojiv proces stvaralačkoga i izvodilačkoga interesa, asimilira i filtrira mnoštvo nataloženih prijemljivosti, slijevajući ih u strukturalne i doživljajne zvukovne slike. Odjeci trenutka, odjeci prošlosti, odjeci što upućuju prisjećanje na budućnost, postaju vrzino kolo i prokletstvo suvremenog glazbenog senzibiliteta“, zapisao je Igor Kuljerić objasnivši tako svoj stvaralački poriv.

Potreba za svakodnevnim glazbenim djelovanjem dovela je Kuljerića do statusa jednoga od najcjenjenijih i najsvestranijih hrvatskih glazbenika, aktivnoga na brojnim područjima hrvatske glazbene i kulturne scene, čiji je utjecaj i danas, deset godina nakon njegove smrti, neizbrisiv.

Neodvojivost njegova skladateljskoga i izvoditeljskoga djelovanja na osobit se način, gotovo sinergijski, ostvarila u radu sa Zborom HRT-a, kojemu je postao dirigentom davne 1968. godine.