12:53 / 12.10.2016.
Autor: HRT
Objavljeno: 12. listopada 2016., prije više od godinu dana
Autor: HRT
Utorak, 11. listopada u 20 sati
Muzej Mimara
Zbor HRT-a
Tonči Bilić, dirigent
Solisti:
Ivana Garaj Korpar, sopran
Martina Gojčeta Silić, mezzosopran
Anastasia Dikmikj, alt
Siniša Galović, tenor
Miroslav Živković, bariton
Katarina Krpan, klavir
Sidonija Lebar, violina
Martin Jordan, violončelo
Igor Kuljerić:
Pater noster za klavirski trio
Križu, daj nam ti milosti – glazba za starohrvatsko pučko prikazanje za muški zbor
Stabat Mater, za mješoviti zbor
Seh duš dan, za mješoviti zbor
Alleluia za klavirski trio
Gumbelijum roža fino diši, za mješoviti zbor
Molitva, za soliste i mješoviti zbor
Galeotova pesan, za mješoviti zbor
Deep, deep sorrow, za solo glas, muški zbor i klavir
Zbor HRT-a novu je sezonu započeo koncertom pod nazivom Pjesme ljubavi i smrti u zagrebačkome Muzeju Mimara, u kojemu će i ove godine provesti svoju koncertnu sezonu. Koncert je bio posvećen 10. godišnjici smrti dugogodišnjega omiljenog šefa dirigenta i skladatelja Igora Kuljerića i 75. obljetnici Zbora HRT-a.
Koncert je pod ravnanjem maestra Tončija Bilića započeo Kuljerićevom skladbom Pater noster za klavirski trio koji su činili Sidonija Lebar, violina, Katarina Krpan, klavir i Martin Jordan, violončelo. Nastavio se meditativnom izvedbom muškoga zbora Križu, daj nam ti milosti, inače omiljene skladbe maestra Igora Kuljerića. Muškomu se zboru na pozornici potom priključio ženski dio zbora kako bi zajedno izveli svojevrsnu odu, kako je Kuljerić rekao, ženskoj boli Stabat mater.
Program su koncerta činile skladbe Igora Kuljerića koje obuhvaćaju gotovo cijelo razdoblje njegova suživota sa Zborom, i to prema izboru Tončija Bilića, maestrova bliskoga suradnika u radu sa Zborom još od 1991. godine. Zajednički su nazivnik pri izboru bila nadahnuća stihovima hrvatskih pjesnika Vladimira Nazora, Miroslava Krleže i Đure Sudete i općenito okupiranost riječju kao polazištem za glazbu s jedne te teme duhovnosti, smrti i poniranja u tradiciju s druge strane.
„Svakodnevno glazbeno djelovanje, za mene jedinstven i neodvojiv proces stvaralačkoga i izvodilačkoga interesa, asimilira i filtrira mnoštvo nataloženih prijemljivosti, slijevajući ih u strukturalne i doživljajne zvukovne slike. Odjeci trenutka, odjeci prošlosti, odjeci što upućuju prisjećanje na budućnost, postaju vrzino kolo i prokletstvo suvremenog glazbenog senzibiliteta“, zapisao je Igor Kuljerić objasnivši tako svoj stvaralački poriv.
Potreba za svakodnevnim glazbenim djelovanjem dovela je Kuljerića do statusa jednoga od najcjenjenijih i najsvestranijih hrvatskih glazbenika, aktivnoga na brojnim područjima hrvatske glazbene i kulturne scene, čiji je utjecaj i danas, deset godina nakon njegove smrti, neizbrisiv.
Neodvojivost njegova skladateljskoga i izvoditeljskoga djelovanja na osobit se način, gotovo sinergijski, ostvarila u radu sa Zborom HRT-a, kojemu je postao dirigentom davne 1968. godine.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora