Fauréov svijet

15.06.2022.

12:47

Autor: HRT

Zbor i Simfonijski orkestar HRT-a, Tomislav Fačini, dirigent

Zbor i Simfonijski orkestar HRT-a, Tomislav Fačini, dirigent

Foto: Jasenko Rasol / HRT

Četvrtak, 27. listopada 2022. u 19.30

Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog 

Zbor i Simfonijski orkestar HRT-a

Tomislav Fačini, dirigent

Pavao Mašić, orgulje

Grga Peroš, bariton

Ivan Bulić, dječački sopran

Komorni dječji zbor Glazbene škole Pavla Markovca


Gabriel  Fauré: Pavana, op. 50

Francis Poulenc: Koncert za orgulje, gudače i timpane u g-molu

Gabriel Fauré: Requiem, op. 48

„Sve što sam uspio promišljati putem religijske iluzije stavio sam u svoj Requiem, kojim, štoviše, od početka do kraja, dominira istinski ljudski osjećaj vjere u vječni pokoj“, rekao je Gabriel Fauré o svojemu najpoznatijem većem djelu. Riječ je njegovoj osobnoj verziji Mise za mrtve katoličke crkve kojoj je donekle promijenio latinski tekst i konvencionalne stavke čime je fokus stavio na nalaženje vječnog mira i utjehe u smrti; jednostavnošću i pjevnim karakterom, te ograničenom uporabom vokalnih i instrumentalnih sredstava osigurao je intiman doživljaj djela. Prva verzija praizvedena je u pariškoj crkvi Madeleine 1888., s dječačkim sopranom u ulozi solista (u stavku Pie Jesu) te muškim glasovima u zboru budući da crkvene vlasti nisu dopuštale pjevačice u crkvi. Posljednju verziju, sa simfonijskim orkestrom, napisao je 1900., te je u koncertnim izvedbama rado uključivao ženske glasove. Upravo ta 'velika' verzija izvedena je i na Fauréovu pogrebu 1924.


U isto vrijeme nastalo je Fauréovo danas najpoznatije manje djelo, Pavana za orkestar, najprije u verziji za klavir, a potom za orkestar (uz zbor koje je neobavezan). Iako je djelo opisao kao „nesumnjivo elegantno, ali ne odviše važno“, ono je steklo veliku popularnost čemu je doprinijelo i uvrštavanje u repertoar glasovitih Ruskih baleta. Koreograf Léonide Massine smatrao je da Pavana odražava „snažne odjeke španjolskog zlatnog doba“.


Nakon smrti Gabriela Fauréa, Francis Poulenc zauzeo je mjesto najistaknutijeg predstavnika istinskog francuskog stila. No tek nakon Drugog svjetskog rata postalo je jasno da se radi o jedinstvenoj skladateljskoj osobnosti; do tada, zbog jednostavnosti i izravnosti stila, mnogi ga nisu smatrali ozbiljnim skladateljem. Vrhuncem njegove orkestralne glazbe smatraju se Koncert za dva klavira i Koncert za orgulje, gudače i timpane. Koncert za orgulje, gudače i timpane u g-molu odražava kompleksne emocije, ali i stilsku ambivalentnost, potaknutu među ostalim, smrću skladatelja Pierre-Octavea Ferrouda te vlastitim okretanjem katoličkoj vjeri. Koncert, sa svojih sedam dijelova koji u kontinuitetu čine jedinstvenu cjelinu iznimnog raspona ekspresije, odzvanja utjecajima Bacha, Mozarta i Čajkovskog, ali i lakšim glazbenim žanrovima. Poulenc ga je smjestio na rub svojega duhovnoga opusa.


Pojedinačne ulaznice po cijeni od 40 kn (5,31 €) i 60 kn (7,96 €) (prema FIKSNOM TEČAJU KONVERZIJE 7,53450 kn) dostupne su na ulaznice.hr i na blagajni Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog.


Za umirovljenike, studente i skupne posjete (više od 15 ulaznica) odobravamo popust od 40 %.Osobama s invaliditetom, uključujući i osobu u pratnji, odobravamo popust od 50 %

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!