Germanski genij

11.06.2025.

16:08

Autor: HRT

Majstorski ciklus 2025./2026.
Majstorski ciklus 2025./2026.
Foto: Igor Lepčin / HRT

Četvrtak, 19. veljače 2026. u 19.30

Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog


GERMANSKI GENIJ

Simfonijski orkestar HRT-a

Aleksandar Kalajdžić, dirigent


Matthias Höfs, truba


Sara Jakopović: Tesseract, za simfonijski orkestar (praizvedba) 

Joseph Haydn: Koncert za trubu i orkestar u Es-duru, Hob. VIIe:1

Johannes Brahms: 3. simfonija u F-duru, op. 90


Sara Jakopović predstavnica je nove, mlade generacije hrvatskih skladateljica čija su djela sve više u fokusu domaćih, ali i inozemnih ansambala. Već 2023., pred kraj studija, imala je priliku surađivati sa Simfonijskim orkestrom HRT-a zahvaljujući radionicama za studente kompozicije zagrebačke Muzičke akademije na HRT-u. Ovo je prigoda da čujemo njezino novo djelo, nedugo nakon završetka studija pod mentorstvom prof. Berislava Šipuša.


Program predvodi maestro Aleksandar Kalajdžić, Zagrepčanin koji je razvio uglednu karijeru prije svega u Njemačkoj, ali i kao gost poznatih orkestara u Europi i šire. Posljednjih petnaestak godina djeluje kao glazbeni ravnatelj Kazališta i Filharmonije Bielefeld. 


Iz Njemačke stiže i Matthias Höfs, rezidencijalni umjetnik Minhenskog radijskog orkestra u prošloj sezoni i profesor trube na Hamburškom sveučilištu za glazbu i kazalište, te jedan od najboljih europskih trubača. U Zagreb donosi Koncert za trubu i orkestar u Es-duru Josepha Haydna, djelo nastalo 1796., u razdoblju tehničkih eksperimenata s pretečom današnje trube. Oduševljen novim mogućnostima, Haydn je stvorio virtuozno i melodično djelo koje se daleko izdiže iznad tadašnjih ograničenja, pa danas njegov Koncert slovi kao jedno od najatraktivnijih i najizvođenijih ostvarenja trubačkog repertoara.


Johannes Brahms svojim je četirima simfonijama nastavio Beethovenovo nasljeđe nakon što je polovicom 19. stoljeća zamrlo stvaranje velikih simfonijskih djela. Treća simfonija, s prepoznatljivim f-a-f motivom, snažan je i sažet izraz Brahmsove životne filozofije „slobodan, ali sretan“ („frei aber froh“). Zahtjevni kritičar Eduard Hanslick zaključio je da je, u usporedbi s autorovim prethodnicama, ova simfonija najbliža savršenstvu. Skladateljeva bliska prijateljica Clara Schumann, nakon prvog slušanja, Brahmsu je napisala da joj je to prekrasno ostvarenje, u kojem se svi stavci čine kao jedan, ispunilo srce.

HRT zadržava pravo izmjene programa.


PRETPLATA

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!