14:53 / 22.07.2021.

Autor: HRT

Zbor HRT-a: Carmina Burana Carla Orffa

Zbor HRT-a

Zbor HRT-a

Foto: Marija Štilinović / HRT

Petak, 3. rujna 2021. u 21 sat

južni travnjak zgrade HRT-a


Carl Orff: Carmina Burana, za soliste, zbor, dva klavira i udaraljke 


Zbor HRT-a

Tomislav Fačini, dirigent


Margareta Klobučar, sopran

Marko Antolković, kontratenor

Matija Meić, bariton


Viktor Čižić, klavir

Petar Krokar, klavir


Luis Camacho Montealegre, timpani

Francesco Mazzoleni, udaraljke

Andrea Pedron, udaraljke

Mario Čavlek, udaraljke

Luka Ivir, udaraljke

Franko Štrbac, udaraljke


Carmina Burana: Cantiones profanae cantoribus et choris comitantibus instrumentis atque imaginibus magicus – Pjesme iz Beurena: svjetovne pjesme za pjevače i zborove za pjevanje uz instrumente i magične slike puni je naziv kantate za koju je Carl Orff upotrijebio izbor pjesama iz zbirke srednjovjekovne poezije golijarda – putujućih klerika, studenata i pjesnika - otkrivene 1803. u benediktinskoj opatiji u Beurenu, po čijem je latiniziranom imenu zbirka dobila ime, iako je najvjerojatnije nastala u Austriji. Danas ju se smatra jednim od najvažnijih izvora latinske srednjovjekovne svjetovne poezije, a čuva se u Bavarskoj državnoj biblioteci u Münchenu. 


Između brojnih humorom i lascivnošću začinjenih pjesama na latinskom, njemačkom i srednjovjekovnom francuskom jeziku o radostima zemaljskog života, Orff je, uz pomoć studenta prava i poznavatelja latinskog jezika Michaela Hoffmana izabrao 24 pjesme čija „statička kvaliteta priziva kasnorenesansni i barokni koncept sparivanja s glazbenim strukturama koje se temelje na strofnoj formi, ostinatu i bordunu“ (W. Thomas). Njihovo uglazbljenje koncipirao je kao 'scensku kantatu', te je djelo podijelio na tri dijela, U proljeće, U krčmi i Ljubavno nadmetanje, s dramatičnim uvodom i zaključkom koji zazivaju božicu sudbine Fortunu, kroz koje je oživio niz alegorijskih slika ljubavi, hedonizma, ali i religije, u čijoj pozadini leži moto Fortuna imperatrix mundi – Fortuna vladarica svijeta.


Započeto 1934., djelo je praizvedeno 8. lipnja 1937. u Općinskom kazalištu u Frankfurtu, i to kao scensko djelo s koreografijom. Oduševljen reakcijama javnosti, skladatelj je svojemu izdavaču napisao: „Sve što sam napisao do današnjeg dana, i što ste nažalost objavili, možemo uništiti. Carmina Burana je pravi početak bilježenja mojega rada.“ Kantata je doživjela niz varijanti scenskih izvedbi, no danas se najčešće izvodi koncertno. Zahvaljujući popularnosti nastali su i brojni aranžmani, među kojima je i onaj iz 1956. koji je načinio Orffov učenik Wilhlem Killmayer i koji je sam skladatelj odobrio. Riječ je o reduciranoj verziji za soliste, zbor, dva klavira i šest udaraljkaša koja omogućuje izvedbu kantate i manjim sastavima.


Izravni prijenos na Trećem programu Hrvatske televizije (HRT – HTV3) i Trećem programu Hrvatskog radija (HRT – HR3).


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!