Maestro Aleksandar Marković odlikovan Redom hrvatskog pletera

U četvrtak, 8. listopada, Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović odlikovao je zaslužne pojedince i organizacije koji su svojim dugogodišnjim radom i djelovanjem dali veliki doprinos hrvatskoj kulturi, znanosti, sportu i gospodarstvu. Među njima i maestra Aleksandra Markovića Redom hrvatskog pletera za osobite zasluge u promicanju glazbe hrvatskih autora vrhunskim izvedbama tijekom dugogodišnje suradnje sa Simfonijskim orkestrom Hrvatske radiotelevizije.

Maestro Aleksandar Marković od 2009. godine kontinuirano surađuje sa Simfonijskim orkestrom HRT-a. Kao redoviti gostujući dirigent predvodio je orkestar u pretplatničkim koncertnim ciklusima - Majstorskom ciklusu Simfonijskog orkestra HRT-a i ciklusu Kanconijer Zbora i Simfonijskog orkestra HRT-a – kao i na nizu gostujućih nastupa diljem Hrvatske kao što su oni na Osorskim glazbenim večerima, 59. Splitskom ljetu (nastup uz pijanisticu Martinu Filjak koji je zaslužio nagradu Judita), Glazbenoj tribini u Opatiji, te u inozemstvu: redoviti nastupi u Villachu, koncerti u Rosenheimu i u Sarajevu na 20. Sarajevskim večerima muzike u povodu 100. obljetnice Prvog svjetskog rata. 

Maestro Marković odlikovan je na prijedlog Hrvatske radiotelevizije, na inicijativu i prema obrazloženju Ivane Kocelj, rukovoditeljice RJ Glazba HRT-a, uz dodatnu stručnu potporu muzikologinje dr. sc. Zdenke Weber.

Iz obrazloženja:

„U radu sa Simfonijskim orkestrom HRT-a Aleksandar Marković pokazao je kvalitetu koja ga izdiže iznad mnogih drugih, domaćih i stranih dirigenata, a to je posvećenost glazbi hrvatskih autora. Praizveo je šest novih skladbi naših autora: Modri val Olje Jelaske, prvu u nizu narudžbi u sklopu programa rezidencijalnih skladatelja HRT-a koji je pokrenut 2013. godine i za koju je autorica dobila Nagradu HAZU-a, Stani, Atalanta Sanje Drakulić, Mjesec i Koncert za klavir i orkestar Ante Knešaureka, Deep Sea Baby Frane Đurovića, In medio ignis Dubravka Palanović. Ostvario je opsežne i kompleksne projekte od iznimne važnosti za hrvatsku kulturu koji su u sebi imali istraživačku dimeziju. Najveći od njih bila je prva u povijesti integralna koncertna izvedba opere Oganj Blagoja Berse na izvornom, njemačkom jeziku te studijsko tonsko snimanje tog stožernog djela glazbenog kazališta iz razdoblja Moderne koji su u suradnji ostvarili HRT, Opera HNK Zagreb i Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog.“

„Slijedi projekt hrvatske filmske glazbe - koncertne izvedbe i studijskog tonskog snimanja simfonijske glazbe pisane za antologijska djela hrvatske kinematografije poput Breze, Koncerta, Glembajevih, Surogata, Gruntovčana... te izvedba i tonsko snimanje ulomaka iz operete Boccaccio Franza von Suppea u povodu 200. godišnjice rođenja slavnog skladatelja bečke operete koji po mjestima rođenja i odrastanja, Splitu i Zadru, pripada korpusu hrvatske glazbe. Osim spomenutih djela, maestro Marković je sa Simfonijskim orkestrom HRT-a za potrebe programa Hrvatskog radija trajno tonski snimio Divertimento Borisa Papandopula, Mjesec Ante Knešaureka, Modri val Olje Jelaske (u planu je objava snimke na digitalnim servisima i nosaču zvuka pod nazivom Distopija u ediciji Ligatura) te Koncert za klavir i orkestar u g-molu Dore Pejačević uz solisticu Martinu Filjak (snimka je objavljena na nosaču zvuka Povijesni koncert 1916 - stoljeće poslije u izdanju HRT-a).“

„Važno je istaknuti da se bavljenje djelima hrvatskih skladatelja u slučaju Aleksandra Markovića nije ograničilo samo na dirigiranje, odnosno izvedbu, nego je često, s obzirom na poznato loše stanje notnog materijala u hrvatskoj glazbi, uključivalo akribično uranjanje u notni tekst (harmonijsku analizu i shvaćanje stila određenog autora) te opsežan redaktorski posao, kako bi se ispravile greške i priredilo notni materijal iz kojeg orkestar može svirati. Time je napravljen posao s dalekosežnim pozitivnim učinkom za hrvatsku glazbu jer je stvoren preduvjet za život određenog djela u budućnosti.“

Dodjelu odlikovanja uveličao je Dječji zbor HRT-a pod vodstvom Nine Cossetto.