Viktoria Mullova i Simfonijski orkestar HRT-a: ovacije za početak nove sezone

Simfonijski orkestar HRT-a pod vodstvom svojega šefa dirigenta Pascala Rophéa u četvrtak, 10. listopada 2024. otvorio je novu sezonu Majstorskog ciklusa u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog uz jednu od najvećih violinistica današnjice – Viktoriju Mullovu. Uz njezinu spektakularnu izvedbu Koncerta za violinu i orkestar Johannesa Brahmsa, na programu je bila i praizvedba djela Cataplexis za orkestar i elektroniku mladog skladatelja Lovre Stipčevića, te monumentalni Koncert za orkestar Béle Bartóka.

Viktoria Mullova desetljećima je prisutna u vrhu međunarodne klasične glazbene scene. Podrijetlom iz Ukrajine, odrasla je u Sovjetskom Savezu gdje se školovala na Središnjoj glazbenoj školi u Moskvi i Moskovskom konzervatoriju – rasadnicima najvećih glazbenih talenata. Uz ostalo, osvojila je zlatnu medalju glasovitog natjecanja Čajkovski u Moskvi 1982., a sljedeće godine dogodio se njezin bijeg na Zapad. Danas živi u Londonu odakle njeguje karijeru svestrane glazbenice kojoj niti jedan žanr ili glazbeni izazov nisu strani. Već je nastupala u Hrvatskoj, no ovo je prvi put da surađuje s jednim hrvatskim orkestrom. Ta čast pripala je Simfonijskom orkestru HRT-a zahvaljujući pozivu koji joj je uputio maestro Pascal Rophé za kojega je vežu uspješni zajednički međunarodni projekti. Kako je otkrila u razgovoru s muzikologinjom Janom Haluzom, voditeljicom izravnog prijenosa koncerta na Trećem programu Hrvatske televizije, za ovu prigodu se odlučila izvoditi Koncert za violinu i orkestar u D-duru Johannesa Brahmsa budući da ga trenutačno izvodi i na drugim nastupima, ali i jer je riječ o jednom od najvažnijih ostvarenja violinističkog repertoara. Iako ga je već puno puta izvodila i snimila u svojoj karijeri (između ostaloga s Claudiom Abbadom i Berlinskom filharmonijom prije 20-ak godina), zanimljivo je da ga nije svirala već šest godina: „Katkad, kad neko djelo ne sviram nekoliko godina, pa mu se vratim, pojavljuju se nove ideje, novi prstometi, novi potezi gudalom... zbilja volim taj proces“, otkrila je. Njezina svježa, besprijekorna i autentična izvedba izmamila je gromoglasna i dugotrajna odobravanja publike što je slavnu glazbenicu potaklo na dodatak: Adagio iz prve Sonate za solo violinu u g-molu Johanna Sebastiana Bacha.

Hrvatska radiotelevizija u suradnji s Muzičkom akademijom u Zagrebu od prosinca 2022. godine razvija međuinstitucionalnu suradnju u sklopu koje mladim dirigentima i skladateljima pruža mogućnost rada i usavršavanja s ansamblima HRT-a pod vodstvom njihovih šefova dirigenata. Takvu radionicu Simfonijskog orkestra HRT-a i maestra Pascala Rophéa, održanu početkom 2024. godine u Studiju Zvonimir Bajsić na HRT-u, prošla je i skladba Cataplexis za orkestar i elektroniku Lovre Stipčevića, studenta 4. godine Elektroničke kompozicije u klasi Vjekoslava Nježića na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Upravo nju je maestro Rophé potom odabrao za praizvedbu na ovome koncertu. „Moram reći da mi je iznimna, velika čast i pravo zadovoljstvo da mogu svjedočiti ovome kao student. Prekrasno mi je surađivati s maestrom i Simfonijskim orkestrom HRT-a. Mislim da su ove radionice izuzetno važne jer pružaju mladim skladateljima iskustvo praktične naravi što je možda rijetkost s obzirom na ovu razinu profesionalizma, i pomoću ovakvih iskustava mladi skladatelj može dati jasnije i preciznije upute, ponekad i bolje ideje, razrade i koncepte,“ rekao je Lovro Stipčević. Skladba Cataplexis (Zla slutnja) obiluje tmurnim, opskurnim zvučnim teksturama koje su iskazane raznim intervencijama u orkestru i elektronici, zapisao je uz praizvedbu, a koliko je temeljito razradio koncept u suradnji sa Simfonijskim orkestrom HRT-a i maestrom Rophéom uvjerili smo se na početku sinoćnjeg koncerta.

Drugi dio programa pripao je jednom od najimpresivnijih orkestralnih ostvarenja 20. stoljeća – Koncertu za orkestar Béle Bartóka. Kao pravi kompendij dostignuća europske umjetničke glazbe, iskustva folklorne glazbe europskih regija i golemog Bartókova znanja, djelo na neki način pokazuje ono što je orkestar postigao nakon dvije sezone rada s maestrom Rophéom, što je i bila njegova namjera. „Bartókov Koncert nam omogućuje da pokažemo svu virtuoznost unutar orkestra, a Bartók se uvijek pomalo posvećivao oboi, klarinetu, fagotu, puhačkim glazbalima, žičanim glazbalima, udaraljkama... On omogućuje da istaknemo sve sposobnosti unutar orkestra na raznim glazbalima. Zato je ovo djelo izvanredno“, zaključio je maestro Rophé, a publika u Dvorani Lisinski potvrdila dugotrajnim pljeskom oduševljenja.

Koncert se mogao pratiti u izravnom prijenosu na Trećem programu Hrvatskoga radija i Hrvatske televizije. Snimke su dostupne na platformi HRTi, te u Slušaonici Hrvatskoga radija.