Posveta geniju glazbe

U četvrtak, 24. travnja 2025., Simfonijski orkestar HRT-a u svojemu je Majstorskom ciklusu nastupio pod vodstvom šefa dirigenta Pascala Rophéa. Na programu su bila kapitalna djela dvaju titana klasične glazbe – Treći koncert za klavir i orkestar Sergeja Rahmanjinova i Treća simfonija, Eroica, Ludwiga van Beethovena. Kao solist nastupio je jedan od vodećih pijanista današnjice, Nelson Goerner.

Ovo je već treći nastup Nelsona Goernera sa Simfonijskim orkestrom HRT-a i maestrom Rophéom s kojim ga vezuje dugogodišnja suradnja, pa ne začuđuje da se argentinski pijanist izvanredne međunarodne karijere, uz naš orkestar već osjeća kao kod kuće, kako je priznao u razgovoru s muzikologinjom Janom Haluzom u pauzi izravnog prijenosa koncerta na Trećem programu Hrvatske televizije. Nakon prvog Klavirskog koncerta Franza Liszta 2023. i Rapsodije na Paganinijevu temu Sergeja Rahmanjinova prošloga ljeta u Francuskoj, sada se prihvatio jednog od najzahtjevnijih i najkompleksnijih, zadivljujućeg Rahmanjinovljeva Trećeg klavirskog koncerta.

„To je jedno od djela koja sam najčešće svirao u karijeri i silno ga volim. Zato sam vrlo sretan što ga izvodim u Zagrebu. Mislim da je taj koncert uistinu zaokružen. Skladatelj prekrasno iskorištava sve mogućnosti instrumenta kako bi izrazio divnu glazbu i divne osjećaje. Koncert je poznat po svojoj velikoj zahtjevnosti i težini, ali to se ne smije čuti, kako bi glazba govorila“, otkrio je Nelson Goerner.

Doista je to bio govor glazbe u punome sjaju, pa je nakon majstorske izvedbe Koncerta, Goerner izveo i dodatak – Rahmanjinovljev Preludij br. 4, op. 23 - još jednom zadivivši publiku.

Maestro Pascal Rophé za drugi je dio izabrao Treću simfoniju, Eroicu kao jedno od djela kojim je veliki Ludwig van Beethoven rušio barijere i utirao put budućim generacijama.

„Treća simfonija je trenutak kada si je Beethoven počeo govoriti da ga klasicizam koji su ustanovili Mozart i Haydn više ne zadovoljava i da ima potrebu rastvoriti vrata i pomaknuti zidove. Ovo je zaista prva simfonija u kojoj je Beethoven počeo tražiti glazbeni izričaj i strukturu kako bi krenuo prema većoj, ambicioznijoj formi“, pojasnio je maestro Rophé izbor ovoga djela, koje od Rahmanjinovljeva Koncerta dijeli više od 100 godina, pa je i u tom smislu bila izuzetno zanimljiva usporedba ovih dvaju maestralnih ostvarenja.

Koncert se mogao pratiti u izravnom prijenosu na Trećem programu Hrvatskoga radija i televizije. Snimka je dostupna na platformi HRTi te u Slušaonici Hrvatskoga radija.