Zadivljujući pijanizam Vadyma Kholodenka

U četvrtak, 5. veljače 2026., Simfonijski orkestar HRT-a nastavio je svoju sezonu Majstorskog ciklusa. Peti koncert, pod naslovom Nordijski snovi, donio je gostovanje jednog od najcjenjenijih pijanista današnjice, Vadyma Kholodenka, s Koncertom za klavir i orkestar u a-molu Edvarda Griega. Pod vodstvom šefa dirigenta maestra Pascala Rophéa, Simfonijski orkestar HRT-a za početak je izveo Devet prizora iz Danijelova sna Dubravka Detonija, te za zaključak – Sedmu simfoniju Jeana Sibeliusa.

Vadym Kholodenko školovao se na Državnoj srednjoj muzičkoj školi Lysenko u Kijevu te na Državnom konzervatoriju Čajkovski u Moskvi. Osvojio je prve nagrade na međunarodnim klavirskim natjecanjima Sendai (Japan) 2010. i Schubert 2011., te Zlatnu medalju na natjecanju Van Cliburn 2013., koja mu je otvorila vrata mnogih najprestižnijih svjetskih orkestara i koncertnih dvorana. Danas osvaja pohvale kritike i nagrade za svoja diskografska izdanja te koncertira diljem svijeta na oduševljenje publike koja ga je tako dočekala i u Dvorani Lisinski gdje je nastupio prvi put. Kako je rekao muzikologu Dariju Poljaku u razgovoru za pauzu izravnog televizijskog prijenosa, s velikim je zadovoljstvom nastupio uz Simfonijski orkestar HRT-a i maestra Pascala Rophéa s kojim dijeli iste glazbene ideje. Istinski hit klasične klavirske literature – Koncert u a-molu Edvarda Griega – uvijek rado izvodi, pri čemu mu je u prvome planu skladateljeva glazbena iskrenost i čistoća stila, otkrio je. Zadivljenoj publici, na dugotrajna odobravanja, odgovorio je Svadbenim danom u Troldhaugenu iz Griegova klavirskog ciklusa Lirskih skladbi.

Koncert je počeo Prizorima iz Danijelova sna znamenitog stvaratelja hrvatske suvremene glazbe, skladatelja i pisca Dubravka Detonija. Djelo je nastalo kao klavirska suita 1986., da bi orkestralnu verziju dobilo 1993. Maestru Pascalu Rophéu osobito se dopao nadrealni svijet koji skladatelj oživljava, a za koji je nadahnuće crpio iz sna svojega tada trogodišnjeg sina Danijela. Kako opisuje maestro Rophé, djelo je sjajno napisano i orkestrirano, zabavno, dinamično. Autor stvara vlastiti glazbeni svijet, što je, u programskim smislu, osiguralo svojevrsnu protutežu osebujnoj Sedmoj simfoniji Jeana Sibeliusa kojom je koncert zaključen.

Riječ je o posljednjem simfonijskom ostvarenju finskog velikana kojim je na neki način zaključio simfonijsku tradiciju. Koncipirana u jednom stavku, simfonija zrači zgusnutom energijom, s prikrivenim razvojem tema koji neprekidno teče, dok se u njezinim obrisima mogu prepoznati tragovi tradicionalne simfonijske forme. Promatrajući povijest simfonije od Beethovena, preko Brucknera, Berlioza i Mahlera, jasno je da je Sibelius došao do točke dubokog preispitivanja forme. Kako je rekao maestro Rophé također u pauzi prijenosa, djelo je duboko povezano s Finskom – zemljom i klimom – što joj daje osobitu autentičnost i jedinstvenost. Odabir za program Simfonijskog orkestra HRT-a potvrda su inspirativnosti i intrigantnosti djela, kako za izvođače tako i za publiku.

Koncert se mogao pratiti u izravnom prijenosu na Trećem programu Hrvatskoga radija i televizije. Snimka je dostupna na platformi HRTi i u Slušaonici Hrvatskoga radija.