14:00 / 08.03.2021.

Autor: HRT

Beethoven, Mozart i Bajamonti uz Enrica Dinda i Ivana Krpana

Ivan Krpan

Ivan Krpan

Foto: promo / promo

Četvrtak, 25. ožujka 2021. u 20 sati

Lauba, Prilaz baruna Filipovića 23a


Simfonijski orkestar HRT-a

Enrico Dindo, dirigent

Ivan Krpan, klavir


Ludwig van Beethoven: Koriolan, uvertira, op. 62

Julije Bajamonti: Simfonija u C-duru

Wolfgang Amadeus Mozart: 27. koncert za klavir i orkestar u B-duru, KV 595

Mladi i nagrađivani pijanist Ivan Krpan niže uspjehe i priznanja i u domovini i u inozemstvu. Osobitu pažnju međunarodne javnosti privukao je 2017. pobjedom na prestižnom pijanističkom natjecanju Ferruccio Busoni u Bolzanu u Italiji, što mu je donijelo niz angažmana, poput nastupa u Italiji, Njemačkoj, Japanu, Južnoj Koreji. Iza sebe ima koncerte u nekim od najuglednijih glazbenih središta, Leipzigu, Münchenu, Weimaru, Londonu i St. Peterburgu, a u Berlinu je za etiketu Idagio snimio i svoj prvi nosač zvuka.


Kao solist, uz Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem šefa dirigenta Enrica Dinda, predstavit će se u 27. koncertu za klavir i orkestar u B-duru, KV 595 Wolfganga Amadeusa Mozarta. Riječ je o Mozartovu posljednjem klavirskom koncertu; dovršio ga je početkom posljednje godine života, u vrijeme kada se borio s mnogim problemima, od brige za supruzino zdravlje, preko tretmana poslodavca, cara Josipa II., do ozbiljnih financijskih i osobnih zdravstvenih poteškoća. Stoga neki u 27. koncertu vide odraz tragike koja je prethodila njegovoj preranoj smrti. No, intimnost, spokoj i blagost karaktera djela daju ipak naslutiti da je skladatelj upravo unatoč svemu, mogao stvoriti lirske i jasne teme, transparentne pasaže te topli zvuk orkestra obogaćen puhačima.


U program će nas uvesti još jedan predstavnik bečke klasike, Ludwig van Beethoven, s uvertirom Koriolan, nastalom 1807. kao uvod istoimenoj drami Heinricha von Collina. Iako se Collinova drama ponešto razlikuje od istoimene Shakespeareove tragedije, skladatelju je priuštila jednako dramatične mogućnosti portretiranja junačkog, ali bahatog i diktatorski nastrojenog rimskog vojskovođe iz 5. stoljeća prije Krista, Koriolana.


Nešto stariji suvremenik Mozarta i Beethovena bio je Julije Bajamonti, znan kao jedan od vodećih intelektualaca srednje Dalmacija s kraja 18. stoljeća. Među svoje mnogobrojne djelatnosti - medicinski pisac, književnik, pjesnik, glazbenik, polihistor, putopisac, prevoditelj - ubrajao je i skladanje, ali i medicinu: završio je studij medicine u Padovi te, uz ostalo, djelovao kao općinski liječnik na Hvaru i u Splitu. Znakovito je, osobito za današnje doba pandemijske krize, da je na temelju svojega iskustva u suzbijanju epidemije kuge napisao vrijedno medicinsko djelo - Povijest kuge u Dalmaciji 1783-1784. Stoga je izvedba njegove Simfonije u C-duru i posveta svim liječnicima i zdravstvenim djelatnicima koji se danas predano bore s pandemijom.


Kao skladatelj, Bajamonti je ostavio više od 200 skladbi među kojima prednjače one crkvene namjene; autor je prvoga oratorija u našoj glazbi (Prijenos sv. Dujma). Njegova Simfonija u C-duru odaje pripadnost razdoblju pretklasike. Godine 1978. muzikolog Lovro Županović je u notom serijalu Spomenici hrvatske glazbene prošlosti objavio redakciju Simfonije u C-duru prema verziji koja se čuva u Hrvatskom glazbenom zavodu. Ova izvedba temelji se na autografu pronađenom u Splitu, koji je potom konzultiran i djelomično dopunjen u odnosu na zapisane dionice Bajamontijeve partiture u Županovićevom izdanju.


Koncert se održava bez publike, u skladu s epidemiološkim mjerama, uz izravni prijenos na Trećem programu Hrvatskoga radija i Trećem programu Hrvatske televizije.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!