Od Nazorove lirike do suvremenog Abecedariuma

U utorak, 10. veljače, Zbor HRT-a pod vodstvom svojega šefa dirigenta Tomislava Fačinija u Laubi je obilježio 150. obljetnicu rođenja velikog hrvatskog pjesnika Vladimira Nazora. Njegovi stihovi u antologijskim djelima Igora Kuljerića, Rudolfa Matza i Jakova Gotovca, programski su se isprepleli sa skladbama koje jezik koriste kao fonetsku, zvučnu građu, također hrvatskih skladatelja – Marka Ruždjaka i Viga Kovačića.

Vladimir Nazor, jedan od najvažnijih i najplodnijih hrvatskih pjesnika, ostavio je bogat i raznolik opus koji obuhvaća poeziju, epove i romane, ali i novele, eseje, putopise, dnevnike te djela za djecu. Lirska izražajnost i spoj realnog i fantastičnog, prožeti folklornim i povijesnim motivima, snažno su nadahnuli hrvatske skladatelje. Zbor HRT-a na svojem je programu izveo skladbe koje uglazbljuju njegovo ranije pjesništvo - od mitskog Fauna preko intimnih i potresnih čakavskih zapisa u Galeotovoj pesni i Seh duš dan do povijesne i domoljubne Zvonimirove lađe. Uglazbili su ih Rudolf Matz, Igor Kuljerić i Jakov Gotovac, i to u razdoblju između 1920-ih. i 1980-ih godine, pa te skladbe nude i mali uvid u hrvatsko zborsko stvaralaštvo prošloga stoljeća. 

Rudolf Matz suitu Faun sklada 1922. prema Nazorovu ciklusu Šumske idile, te od Josipa Andreisa zaslužuje svrstavanje u vrhunce hrvatske zborske glazbe. Jakov Gotovac posegnuo je za Nazorovim stihovima već u prvom opusu, a u zrelosti ih je ponovno uglazbio, među ostalim Zvonimirovu lađu (1952.) za mješoviti i muški zbor. Igor Kuljerić, nadahnut hrvatskom tradicijom i vezom riječi i glazbe, skladao je Galeotovu pesan (1976.) i Seh duš dan (1983.).

Skladbe Madrigal (Iz Suzaninog spomenara) Marka Ruždjaka i praizvedeni Abecedarium Viga Kovačića, osim što predstavljaju drugačiji pristup ljudskom glasu i jeziku, protežu kronologiju izabranih djela do današnjih dana.

„Kompozitori potenciraju i biraju tekstove koji odgovaraju njihovom glazbenom jeziku i uglavnom nalaze način kako da se taj ideal spoja teksta i glazbe - pogotovo pjevanja pa i zborskog višeglasnog, i ono što nam tekst nosi u svojoj osnovnoj orijentaciji – odrazi i u kompozicijama”, pojašnjava maestro Tomislav Fačini.

Praizvedena skladba, Abecedarium, djelo je studenta pete godine kompozicije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Berislava Šipuša, Viga Kovačića. No, nastala je na njegovoj trećoj godini studija, a u repertoar Zbora HRT-a ušla je 2024. godine zahvaljujući radionicama koje Radna jedinica Glazba HRT-a priređuje u partnerstvu s Muzičkom akademijom u Zagrebu. Zbor HRT-a već ju je i studijski snimio za fonoteku HRT-a.

Skladba se temelji na ideji „da se iskoristi što više potencijala i karakteristika različitih slova naše abecede“, otkrio je autor. Tekstovni materijal stoga čine uglavnom različite kombinacije odabranih slova, slogova, usklika i sl., izuzev trećeg stavka koji koristi tekst Psalma 34. Ideja se razvijala od ambiciozne zamisli da svako slovo dobije svoj „vlastiti“ stavak, do konačnog odabira nekoliko slova razrađenih u ukupno šest stavaka: od izgovaranja abecede i rada s pojedinim vokalima i suglasnicima, preko tišine i disanja, do perkusivnih i jazzom nadahnutih elemenata te završnog spoja zborskih i scenskih tehnika, poput šapta i pokreta te skandiranja abecede i uzvika.

Koncert se mogao pratiti u izravnom prijenosu na Trećem programu Hrvatskoga radija. Snimka je dostupna na multimedijskoj platformi HRTi i u Slušaonici Hrvatskoga radija.