Svečano predstavljeno novo diskografsko izdanje opere Oganj Blagoja Berse

U foyeru Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu u petak, 17. travnja 2026., svečano je predstavljeno novo diskografsko izdanje – opera Oganj Blagoja Berse, objavljeno u ediciji Ligatura (HRT – HDS/Cantus).

Riječ je o jednom od ključnih djela hrvatske glazbene moderne, koje je ovom prigodom predstavljeno kroz reprezentativno izdanje snimljeno odmah poslije koncertne izvedbe održane 18. siječnja 2024. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Izvedba i potom snimanje realizirani su u suradnji Hrvatske radiotelevizije, Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, u povodu 150. obljetnice rođenja i 90. obljetnice smrti skladatelja Blagoja Berse.

Opera Oganj, praizvedena 1911. upravo u zagrebačkom HNK, jedno je od temeljnih ostvarenja hrvatske operne literature. Iako se nije izvodila često, kroz povijest su je nosila neka od najvećih pjevačkih imena – od Zinke Kunc tridesetih godina prošlog stoljeća do zapaženih novijih izvedbi, čime se potvrđuje kontinuitet njezine umjetničke vrijednosti.

Na ovom izdanju sudjelovali su Simfonijski orkestar i Zbor te Dječji zbor HRT-a, Zbor Opere HNK u Zagrebu te istaknuti solisti Opere HNK – sopranistica Valentina Fijačko Kobić, tenor Stjepan Franetović, bariton Ljubomir Puškarić, bas Luciano Batinić, bas Siniša Štork i bariton Siniša Hapač – pod ravnanjem dirigenta Aleksandra Markovića.

 - Možda sam i malo subjektivna kao intendantica, ali ne samo ja – i publika i kritika slažu se da su oni idealni interpreti ovih uloga. - istaknula je intendantica HNK Iva Hraste Sočo. - A zbor, koji često dođe kao ‘šećer na kraju’, u posljednje vrijeme zaista ostvaruje vrhunske rezultate i može se svrstati među najbolje u zemlji. - dodala je. 

O važnosti samog projekta govorila je i rukovoditeljica RJ Glazba HRT-a Ivana Kocelj. 

- Ovo je dokument jednog vremena i jedne generacije umjetnika, ali i više od toga. Oganj je, nakon Ljubavi i zlobe, Porina i Zrinjskog, nova stepenica u projektu izvedbi, snimanja i objavi ključnih glazbeno-scenskih djela iz povijesti hrvatske glazbe u njihovom integralnom obliku koji smo na HRT-u pokrenuli prije deset godina. Možda je neobično da takva inicijativa dolazi od ansambala HRT-a koji su primarno koncertni, ne operni ansambli, ali upravo su naši dragocjeni resursi u vidu vrsnih ton-majstora, tehnike i producenata bili poticaj da se upustimo u taj ‘dug vraćanja prošlosti’. Jer činjenica je da mnoga ključna djela hrvatske glazbe nikada nisu bila snimljena onako kako su ih autori zamislili. Poznavati hrvatsku glazbu u mjeri u kojoj poznajemo nacionalnu književnost, cilj je kojem stremimo.

Dirigent Aleksandar Marković naglasio je kako je projekt od samog početka zahtijevao duboko uranjanje u partituru. 

- Poziv da sudjelujem u ovom projektu prihvatio sam objeručke, jer sam već ranije radio Bersinu glazbu – Sablasti, Sunčana polja, Hamleta – i imao sam uvid u njezinu kvalitetu. Sjećam se dobro trenutka kad sam krenuo raditi – bio je jedan tmuran studeni u Beču, sivo nebo, baš onako težak dan. Čitam libreto, koji je i sam dosta mračan, i pomislim: ovo će biti ozbiljan posao. Imao sam mjesec i pol do početka proba i odmah sam krenuo. Kako sam ulazio u partituru, postajalo mi je jasno da je riječ o djelu ogromnog potencijala – ne samo vrhunski orkestriranom, nego punom ideja, mašte i zanatske preciznosti. Velik posao je bio pred nama, ali imao sam sreću raditi s izvrsnim timom. Svi smo se, što se kaže, uhvatili posla i odlučili iznijeti Oganj u cijelosti – prvo na koncertu, a zatim ga i snimiti. Sve se to odvijalo u dvorani koju izuzetno volim – Lisinskom. To je prostor koji oplemenjuje zvuk i daje vam inspiraciju da se potpuno posvetite glazbi.

Upravo je Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, kao mjesto izvedbe i snimanja, bila ključan partner u realizaciji projekta.

- To nije samo koncertni prostor, nego zapravo jedini adekvatan prostor za ovako velika snimanja – bez njega ovakva produkcija ne bi bila moguća. Suradnja je, zapravo, lajtmotiv svega ovoga – Dvorana Lisinski i Hrvatska radiotelevizija zajedno stvaraju i produciraju programe za našu zajedničku publiku. Jer Lisinski nije samo zgrada ni pozornica – on je i aktivan sudionik u stvaranju programa i realizaciji ovako velikih produkcija. - istaknula je ravnateljica dvorane Nina Čalopek, dodavši kako je suradnja s ansamblima HRT-a sve intenzivnija i vidljiva kroz brojne zajedničke projekte.

Složenost samog procesa snimanja istaknuo je glazbeni producent Krešimir Seletković. 

- Snimanje traje određeni broj termina, ali nakon toga dolaze mjeseci rada – kroz editing, miks i mastering zapravo iz početka gradimo tonski svijet te partiture. To je veliki posao i želim zahvaliti svim izvođačima i cijelom timu, a posebno kolegi Božidaru Panduriću – dva tjedna smo praktički živjeli u studiju i slušali Oganj po nekoliko puta dnevno.

Edicija Ligatura, u sklopu koje je diskografsko izdanje Ognja objavljeno, tijekom godina se razvila od platforme za suvremenu glazbu prema širem obuhvatu hrvatske glazbene baštine. 

- Krenuli smo od suvremene glazbe, ali smo se postupno otvorili i prema jazzu i baštini – i Oganj je jedan veliki, važan korak“, rekla je urednica edicije Ligatura  Marija Saraga, savjetnica za program i razvoj u HDS-u. - Ono što se možda ne vidi odmah jest koliko ljudi sudjeluje u nastanku jednog ovakvog izdanja. Nakon snimanja, tu je još cijela ‘vojska’ ljudi – od uredništva do produkcije. Posebno bih istaknula našu urednicu Srđanu Vrsalović, koja s velikim entuzijazmom i pažnjom brine o svakom detalju – od autora tekstova do likovnog oblikovanja.

U svečanom predstavljanju u foyeru HNK, uz ostale sugovornike, sudjelovala je i stručno moderirala muzikologinja Zrinka Matić.

Urednica samog izdanja je muzikologinja Srđana Vrsalović. Za tonsko snimanje, miks i mastering zaslužan je Božidar Pandurić, dok glazbenu produkciju potpisuje Krešimir Seletković. Lekturu izdanja potpisuju Ozren K. Glaser i Darija Šćukanec za hrvatski jezik te Lucija Miletić za njemački jezik, a prijevod libreta na engleski jezik izradio je Leo Beslać. Vizualni identitet izdanja dodatno je obogaćen naslovnicom s radom Strukture mrlja umjetnice Vide Meić (kolografija, 2020.), dok je kustoska suradnica edicije Karla Pudar. Likovno oblikovanje potpisuju Ana Nikolić Baće i Emil Šimik (Econik d.o.o.).

Izdanje je realizirano uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a dostupno je u Cantusovom webshopu i na digitalnim servisima. 

Uskoro će Cantusov katalog obogatiti i notno izdanje opere Oganj, čiju redakturu potpisuje upravo dirigent Aleksandar Marković.