Trijumfalni povratak Male Floramye kao hommage Ivi Tijardoviću

Jedan od najiščekivanijih događaja ove koncertne sezone – poluscenska izvedba operete Mala Floramye Ive Tijardovića – u četvrtak, 22. siječnja 2026. u ciklusu Kanconijer, ispunio je sva očekivanja. Brojni kolektiv uključen u realizaciju toga zahtjevnog projekta, predvodili su Ivan Hut kao dirigent i Hrvoje Korbar kao redatelj, a uz Zbor i Simfonijski orkestar HRT-a, u glavnim ulogama nastupili su sopranistica Josipa Bilić kao Floramye, tenor Roko Radovan kao Mirko, bas-bariton Benjamin Šuran kao šjor Bepo i mezzosopranistica Emilia Rukavina kao Miss Beautyflower. U povodu 100. obljetnice praizvedbe i 50. godišnjice skladateljeve smrti, a zahvaljujući suradnji Hrvatske radiotelevizije i Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, Mala Floramye čula se sinoć u Zagrebu nakon više od dvadeset godina, na radost brojne publike u danima unaprijed rasprodanoj dvorani Lisinski.

Prije sto godina, na praizvedbi 14. siječnja 1926. u Splitu, trijumfalnim uspjehom Mala Floramye trenutačno je osvojila i publiku i kritiku te postala rijetka svijetla točka splitskog kazališta u vrijeme tadašnje krize. Kao skladatelj, libretist, dirigent, redatelj, scenograf, organizator i dizajner kostima, Tijardović je njome ostvario autentičnu, umjetnički cjelovitu operetu koja je, prikazujući duh grada i ljude iz svakodnevnog splitskog života, snažno pogodila kolektivni identitet. Pamtljive arije i ansambl-točke, tadašnji moderni plesni i popularni žanrovi, kao i Tijardovićev snažan osjećaj za melodiju, splitski kolorit, humor i emotivnu neposrednost, stopili su se u djelo koje je trajno nadišlo okvire mjesta i vremena, te i danas oduševljava.

„Emotivno sam vezan za tu glazbu, podsjeća me na neki Split koji ni ja sam nisam doživio ali sam čuo kako ljudi pričaju... U toj muzici se čuje jedna zafrkancija, sve je išlo lako...“, priznao je maestro Ivan Hut u razgovoru s muzikologinjom Janom Haluzom u pauzi izravnog televizijskog prijenosa, te istaknuo kako je važno da se u izvedbi osjeti duh djela, osobito na predstojećem studijskom snimanju integralne verzije.

Duh djela i njegova vremena svakako su oživjele scenske intervencije te video projekcije, među kojima i ulomci iz TV adaptacije Male Floramye iz 1976. godine iz arhive HRT-a (redatelj: Vlado Seljan) u kojima Ivo Tijardović najavljuje radnju svakoga od triju činova operete. Zamisao redatelja Hrvoja Korbara bila je barem se malo približiti izvornoj zamisli Male Floramye, koliko su to produkcijske okolnosti dopuštale. Velik udio u cjelokupnom dojmu imali su i izbor kostima kostimografkinje Ive Matije Bitange iz fundusa više naših kazališta te scenski i plesni pokret koreografkinje Dore Sarikaye.

„Kad imate dobru Floramye onda je lakše biti Mirko”, rekao je Roko Radovan hvaleći kolegicu Josipu Bilić, a svim je solistima zacijelo bilo lakše jer su imali sjajnog jezičnog savjetnika u basu Tončiju Banovu, prekaljenom tumaču Tijardovićevih likova u splitskoj Operi. Kao istinski nositelj tradicije Tijardovića i staroga Splita priznao je da ga je rad na ovoj izvedbi vratio u neka prošla vremena. „Taj splitski čakavski govor je mekan, ima svoju mekoću, ljepotu, nije tvrd. Ovdje smo napravili dobar posao“, zaključio je.

Živopisnu plejadu likova, osim spomenutih solista u glavnim ulogama – redom mladih vokalnih umjetnika afirmiranih u međunarodnim okvirima, upotpunili su solisti Zbora HRT-a: Nikolina Virgej Pintar kao šjora Petronila i Vjekoslav Hudeček kao Redarstveni organ, te Andro Bojanić i Želimir Panić u govornim ulogama Zvone i Marinka, kao i mladi ali iznimno uvjerljivi studenti pjevanja, Lovre Gujinović kao šjor Dane, Josip Galić kao šjor File, Valentina Đuka kao Tonkica i Marie Lucia Kossjanenko kao Marica. 

Nakon izvedbi, snimanja i objavljivanja nosača zvuka s cjelovitim verzijama opera Ljubav i zloba i Porin Vatroslava Lisinskog, Nikola Šubić Zrinjski Ivana pl. Zajca te Oganj Blagoja Berse (čije je izdanje u pripremi), Hrvatska radiotelevizija u suradnji s Hrvatskim društvom skladatelja i Cantusom kao izdavačem, ovom izvedbom i studijskim snimanjem za nosač zvuka nastavlja projekt posvećen kapitalnim hrvatskim glazbeno-scenskim ostvarenjima pokrenut 2015. godine.

Izvedba se mogla pratiti u izravnom prijenosu na Trećem programu Hrvatskoga radija i Trećem programu Hrvatske televizije. Snimka je dostupna na platformi HRTi i u Slušaonici Hrvatskoga radija.