Čarolija hrvatsko-kolumbijske suradnje

U četvrtak, 22. svibnja 2025., u svojemu Majstorskom ciklusu, Simfonijski orkestar HRT-a priredio je istinsku poslasticu za sve ljubitelje vrhunske klasične glazbe pod vodstvom mlade kolumbijske dirigentice Ane Marìe Patiño-Osorio koja svojim talentom i karizmom nezaustavljivo osvaja svjetske koncertne dvorane, orkestre i publike. Program je otvorila uvertira operi Čarobna frula Wolfganga Amadeusa Mozarta, nakon koje je slijedio Pop-koncert za trubu i orkestar Igora Kuljerića s prvim trubačem Simfonijskog orkestra HRT-a, Vedranom Koceljom u glavnoj, solističkoj, ulozi. Drugi dio zauzela je Osma simfonija češkog velikana Antonína Dvořáka. 

Pop-koncert za trubu i orkestar Igora Kuljerića praizveo je upravo Simfonijski orkestar HRT-a 2003. godine, pod ravnanjem samoga skladatelja. Solist je tada bio Petar Obradović, trubač i skladatelj, s kojim je Kuljerić blisko surađivao na djelu, i koji je i danas član našega orkestra. Riječ je o solistički izuzetno atraktivnom ostvarenju pisanom za C trubu s puno izmjena boja i sordina koje daju specifičnu atmosferu djelu, otkrio je Vedran Kocelj, jedan od naših vodećih umjetnika trube, od 1998. solo trubač Simfonijskog orkestra HRT-a koji iza sebe ima brojne umjetničke suradnje i projekte. Jedan od posljednjih je album Otkrivanja, s djelima hrvatskih skladatelja za trubu, među kojima je, uz koncerte Borisa Papandopula i Brune Bjelinskog, i ovaj Igora Kuljerića. Ovo mu je bila treća izvedba toga djela; nakon studijske snimke objavljene na spomenutom CD-u u izdanju Cantusa 2023., za koju je zaslužio nagradu Porin u kategoriji najbolje izvedbe klasične glazbe, svirao ga je prošle godine na otvaranju Glazbenih večeri u sv. Donatu u Zadru, oba puta uz matični orkestar pod ravnanjem Pavla Zajceva. 

U misiji da doprinese repertoarnosti ovoga ostvarenja, sinoć ga je svirao prvi put u Lisinskom, koncertnom domu Simfonijskog orkestra HRT-a, gdje se i sam, kako je rekao u razgovoru s muzikologinjom Janom Haluzom za pauzu izravnog prijenosa na Trećem programu Hrvatske televizije, osjeća kao kod kuće.

„Moram priznati da mi je manja nervoza biti ispred orkestra. Kad sam u orkestru, osjećam odgovornost za cijeli orkestar i za kompoziciju koja će se izvoditi. Ovako kad sam solist, to je, što bi se reklo narodski, 'sam pao, sam se ubio', sam sam si kriv što sam išao u to i što sam dobio priliku da sviram pa je to onda moja briga i odgovornost“, priznao je.

Sjajna izvedba efektnog djela oduševila je publiku u Dvorani Lisinski te izazvala glazbenike na ponavljanje završnoga dijela skladbe!

Sve manji je raritet da pred naš Simfonijski orkestar stane dirigentica; u posljednjih pet godina gostovale su primjerice Yalda Zamani, Marzena Diakun i Grete Pedesen, a sada nas je očarala Ana Marìa Patiño-Osorio, koja je iz maloga gradića La Unión u Kolumbiji krenula na put ka svjetskim koncertnim dvoranama, koji nije bio nimalo lak. Glazbeno školovanje počela je kao saksofonistica, no njezin san bio je postati dirigentica, pa je upisala studij dirigiranja na Sveučilištu u Medellínu. Školovanje je nastavila u Europi, u Zürichu, kod Johannesa Schlaeflija, diplomiravši 2021.

„Prvi susret s Europom bio je na Festivalu u Luzernu na majstorskom tečaju kod Bernarda Haitinka. Prelazak iz Kolumbije u Švicarsku bio je ulazak u drugi svemir. Bilo je nadasve naporno, ali to me iskustvo očvrsnulo i omogućilo glazbeni rast. Silno sam zahvalna svojemu profesoru na svemu što me naučio. Na kraju je vrijedilo, ali bilo je zaista zahtjevno“, otkrila je također u pauzi izravnog televizijskog prijenosa.

Nakon druge nagrade na prošlogodišnjem dirigentskom natjecanju Malko u Kopenhagenu, izuzetno je zaposlena. Iz Madrida gdje joj je trenutačna adresa putuje na nastupe diljem svijeta, među ostalim i uz Orkestar Romanske Švicarske čija je gostujuća dirigentica.

„Jedan od krasnih poziva bio je i poziv vašega orkestra. Orkestar me iznenadio na najljepši način, divan je i sretna sam što radim s njima“, otkriva.

Spoj ovih triju djela pojasnila je temeljem na tradiciji, folkloru i korijenima. „Mozart i Dvořák su povezani na mnogo načina. S druge strane Dvořák i Kuljerić povezani su sa svojom tradicijom. To su dva djela o zavičaju i nostalgiji, no najviše o zavičaju. Simfoniju volim jer govori o svjetlosti, prirodi, nostalgiji, zavičaju. Ali ima i dramatičnosti, osobito u prvome stavku, što sam rekla i orkestru, ima revolucionarnosti u pokušaju rušenja zidova. Osim toga, Dvořák je u njoj i poetičan, osjeća se ugođaj plesa i pjevanja, gotovo kao da čujemo češke narodne pjesme“, zaključuje mlada maestra o čijoj su skladnoj suradnji s našim orkestrom posvjedočili dug pljesak i uzvici oduševljenja iz publike.

Koncert se mogao pratiti u izravnom prijenosu na Trećem programu Hrvatskoga radija i televizije. Snimka je dostupna na platformi HRTi i u Slušaonici Hrvatskoga radija.