Remek-djela francuskog orkestralnog repertoara i obljetnica Ive Maleca

Zagreb, 14. studenoga 2025. – Drugi koncert u ovoj sezoni Majstorskog ciklusa Simfonijskog orkestra HRT-a donio je svefrancuski program s gostom pijanistom Jonathanom Fournelom, a pod vodstvom šefa dirigenta Pascala Rophéa. Na programu su bila remek-djela orkestralnog repertoara: Preludij za faunovo poslijepodne Claudea Debussya, Koncert za lijevu ruku Mauricea Ravela, te simfonijski scherzo Čarobnjakov učenik Paula Dukasa. Posebno mjesto pripalo je Ivi Malecu i skladbi Sonoris causa, u povodu 100. obljetnice rođenja ovog hrvatskog velikana koji je veći dio stvaralačkog vijeka proveo u Francuskoj. 

Ovakav program dio je koncepta sezone Majstorskog ciklusa u kojoj svaki koncert predstavlja glazbenu i kulturnu baština jedne zemlje. Kako ističe maestro Rophé, naglasak nije na nacionalizmu, nego na znatiželji - istraživanju književnih predložaka, glazbenog jezika i kulturnih utjecaja. Sinoćnji je koncert tako povezao i Mallarméa, čiju je poemu Debussy ovjekovječio u Preludiju za faunovo poslijepodne, te Goethea, autora balade koja je poslužila kao predložak za Dukasova Čarobnjakova učenika.

Koncert je otvorio Debussyjev Preludij za faunovo poslijepodne, jedna od ključnih skladbi prijelaza u 20. stoljeće, koja najavljuje promjene koje će definirati glazbu modernizma. Djelo je poznato i po jednom od najslavnijih sola za flautu – sinoć ga je tumačila prva flautistica Simfoničara, Ivana Grašić.

U Ravelovu Koncertu za lijevu ruku nastupio je sjajni francuski pijanist Jonathan Fournel, kojemu je ovo bio prvi posjet Zagrebu, ali ne i prva suradnja sa Simfonijskim orkestrom HRT-a. Prije jedanaest godina bio je dio zajedničke turneje po Italiji – ujedno i svoje prve turneje s nekim orkestrom u karijeri – koju pamti kao izvanredno iskustvo. I ovoga je puta istaknuo koliko ga je orkestar impresionirao. Ravelovo djelo, kako je sam Fournel naglasio, nosi posebnu težinu: riječ je o skladbi u kojoj lijeva ruka preuzima ulogu dviju, pa zahtijeva specifičnu tehniku, izdržljivost i finu koordinaciju. Fournel je odgovorio svim izazovima, a publika ga je nagradila burnim pljeskom. Kao dodatak izveo je Preludij u h-molu, BWV 855 Johanna Sebastiana Bacha u obradi Aleksandra Silotija.

Dramaturški luk programa obuhvatio je sto godina glazbene povijesti: od Dukasova Čarobnjakova učenika, preko Debussyjeva Preludija i Ravelova Koncerta, do Malecove Sonoris causa. Malec, rođen 1925. – iste godine kad i Pierre Boulez i Luciano Berio – zauzima istaknuto mjesto među europskim avangardistima. Maestro Rophé govorio je o njemu iz osobnog iskustva, prisjetivši se susreta na pariškom Konzervatoriju, gdje je Malec predavao kompoziciju. „Svi su ga obožavali. Bio je izuzetan pedagog, otvorena duha, sposoban prepoznati ono što skladatelj treba promijeniti i poboljšati“, rekao je u razgovoru s muzikologinjom Janom Haluzom tijekom izravnog prijenosa na HTV-u.

Malecov stil opisao je kao radikalan, dramaturški bogat i istodobno pročišćen u materijalu – pristup kojemu se Rophé osobito divi. Sonoris causa nazvao je „jednostavnim, a opet složenim djelom“, u kojem skladatelj definira osnovne elemente i stvaralački prostor iz kojeg gradi glazbenu strukturu.

Koncert je zaključen simfonijskim scherzom Čarobnjakov učenik, najpoznatijim djelom Paula Dukasa. Bogata paleta boja, virtuozne dionice, naglašena uloga fagota (predvođenih Volodimyrom Antoshynom) i energična ritmičnost oduševili su prisutne u dvorani Lisinski, pa je uslijedilo i iznenađenje: kao dodatak – uvertira operi Carmen Georgesa Bizeta.

Koncert se mogao pratiti u izravnom prijenosu na Trećem programu Hrvatskoga radija i televizije. Snimke su dostupne na platformi HRTi i u Slušaonici Hrvatskoga radija.