18:25 / 24.05.2021.

Autor: HRT

Missa Papae Marcelli u izvedbi Zbora HRT-a u crkvi sv. Blaža

Giovanni Pierluigi da Palestrina

Giovanni Pierluigi da Palestrina

Foto: nepoznat / /

Utorak, 25. svibnja 2021. u 20 sati

Crkva sv. Blaža


Palestrina: Missa Papae Marcelli

Diminucija Giovannija Battiste Bovicellija na madrigal Io son ferito G. P. da Palestrine

Kyrie

Gloria

Diminucija Riccarda Rognonija na madrigal Ancor che col partire Cipriana de Rorea

Credo

Diminucija Giovannija Bassana na pjesmu Susanne un jour Orlanda di Lassa

Sanctus

Benedictus

Agnus Dei I

Diminucija Riccarda Rognonija na madrigal Vestiva i colli G. P. da Palestrine

Agnus Dei II


Zbor HRT-a

Tomislav Fačini, dirigent


Diminucije izvode:

Ana Vasić, barokna violina

Tomislav Fačini, pozitiv

Ana Vasić

Ana Vasić

Foto: promo / promo

Violinistica Ana Vasić diplomirala je na Konzervatoriju u Amsterdamu. U Nizozemskoj je otkrila strast za povijesno osviještenu izvedbenu praksu, te se nastavila usavršavati, uz ostalo, na majstorskim tečajevima kod Lucy van Dael, Annera Bijlsme i Sigiswalda Kuijkena. Magistarski studij barokne violine završila je na Escola Superior de Música de Catalunya u Barceloni u klasi prof. Emilia Morena. Djeluje kao slobodna umjetnica u Nizozemskoj i inozemstvu. Surađuje s mnogim komornim ansamblima i orkestrima, među kojima su Concerto d'Amsterdam, Musica Amphion, Ensemble Odyssee, Corelli Collective, Philharmonia Amsterdam, Antiphonus… Umjetnička je voditeljica ansambla La Voz Humana. Uz sviranje, bavi se istraživanjem instrumentalne glazbe 17. stoljeća na području današnje Slovenije i Hrvatske.

Giovanni Pierluigi da Palestrina

Giovanni Pierluigi da Palestrina

Foto: nepoznat / /

Reputacija Giovannija Pierlugija da Palestrine (1525./1526. – 1594.) ne može se mjeriti s reputacijom niti jednog skladatelja kroz povijest glazbe. Dok je slava njegovih suvremenika, uslijed promjena ukusa i stilova, izblijedjela tijekom vremena da bi tek u 20. stoljeću ponovno porastao interes za njihovo stvaralaštvo, Palestrinin ugled rastao je čak i dvjesto godina nakon smrti. Razlog tomu nije isključivo njegov opus bogat misama, motetima i madrigalima, ili pak činjenica da je majstorski usvojio polifone tehnike svojih flamanskih i francuskih prethodnika podredivši ih vlastitoj glazbenoj logici, već i legenda prema kojoj je svojom Misom Papae Marcelli spasio crkvenu glazbu.


Misa je nastala u čast pape Marcella II. čija je papinska vlast trajala tri tjedna 1555., a neki stručnjaci smatraju da ju je Palestrina napisao 1562., što je datacija rukopisne kopije Mise u Bazilici Santa Maria Maggiore u Rimu. Početkom 16. stoljeća, proširila se legenda kako je poticaj nastanku Mise bila rasprava o razumljivosti teksta u polifonoj glazbi i o njezinoj uporabi u katoličkoj crkvi na Tridentskom koncilu 1562.-63. Prema istoj legendi, koja je krenula od skladatelja Agostina Agazzarija 1607., jednostavan, deklamatorni stil Palestrinina mahom šesteroglasna uglazbljenja, uvjerio je kardinala Carla Borromea da i polifona glazba može biti razumljiva i pregledna i da je upravo takva glazba prelijepa da bi bila zabranjena. Legenda se održala sve do danas, iako nema dokaza ni da je Tridentski koncil namjeravao zabraniti polifoniju u crkvi niti da je Palestrinina Misa o tome odlučila. U svakom slučaju, Palestrina je, pomirivši u Misi funkcionalne i estetske zahtjeve glazbe katoličke crkve, stekao trajnu reputaciju idealnog katoličkog skladatelja, što je njegovu stilu podarilo status savršenog modela za stile antico renesansne polifonije.


Koliko je poznato, Palestrina nije koristio već postojeću temu, iako se može naći sličnosti s nekima od napjeva toga vremena s obzirom na tadašnje običaje pisanja. U vanjskim stavcima, Kyrie i Agnus Dei, prevladava stil imitativne polifonije, kojim se Palestrina i ranije služio, temeljeći građu na glavnom motivu. Štoviše, u drugome dijelu stavka Agnus Dei Palestrina dodaje glas više, prelazeći u sedmeroglasje i stvarajući, po nekima, matematički možda i najkompleksniji svoj uradak. U unutarnjim pak stavcima do izražaja dolazi novi, jednostavniji stil koji je zagovarao Tridentski koncil. Gloria i Credo odlikuju se preciznim uglazbljenjima riječi prepoznatim kao inovativan silabički stil u kojemu je melodijska dekoracija ograničena na najdulje slogove. Sanctus i Benedictus koriste tehniku 'tonalitetnog planiranja' pri kojoj fraze završavaju u određenim tonalitetima prije nego li se vrate u početni, što zamjenjuje postupak imitacije, a osigurava tijek glazbe.


Kada je Missa Papae Marcelli objavljena u tisku 1567. u Rimu, Palestrina ju je u tekstu posvete papi istaknuo kao „novo modorum genere“, što bi se moglo prevesti kao „novi način izražavanja“.



Koncert se održava bez publike, uz poštivanje epidemioloških mjera.


Izravni prijenos na Trećem programu Hrvatskoga radija i Trećem programu Hrvatske televizije.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!