Proljeće u Kanconijeru

Četvrtak, 21. ožujka 2024. u 19.30

Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog

PROLJEĆE

Zbor i Simfonijski orkestar HRT-a

Pascal Rophé, dirigent

Nikolina Virgej Pintar, mezzosopran

Leon Košavić, bariton

Oratorijski zbor crkve sv. Marka Cantores Sancti Marci 

Maurice Duruflé: Rekvijem, za soliste, zbor, orkestar i orgulje, op. 9

Claude Debussy: Proljeće, simfonijska suita

Maurice Ravel: Daphnis et Chloé, 2. suita

Proljeće u Kanconijeru počinje francuskim repertoarom pod idealnim vodstvom – maestra Pascala Rophéa. Proljeće je i naziv simfonijske suite Claudea Debussyja. Rad na njoj Debussy je počeo 1887. kao obavezu prema francuskoj Akademiji lijepih umjetnosti koja mu je dodijelila prestižnu Prix de Rome. „Ideja mi je bila skladati djelo posebne boje, koja će pokriti širok raspon osjećaja. Naslov je Proljeće, ne opisno proljeće, već ono ljudsko. Želio bih izraziti sporo i mukotrpno rađanje bića i stvari u prirodi, njihov postupni procvat, i na kraju radost rađanja u neki novi život. Sve je to bez programa, jer prezirem svu glazbu koja slijedi neki književni tekst do kojeg se netko slučajno dočepao. Tako ćete shvatiti koliko će glazba morati biti sugestivna - sumnjam hoću li to moći učiniti kako želim”, zapisao je u to vrijeme. Znakovito je da je Henri Delaborde, glavni tajnik Akademije lijepih umjetnosti, dajući svoju ocjenu djela, prvi put uz Debussyja vezao pojam impresionizma.

S istim pojmom povezuje se i stvaralaštvo Mauricea Ravela – njegova estetika koju karakteriziraju preglednost forme, rafinirana melodika, pregnantni ritmovi, suzdržana emocionalnost, španjolski idiomi, privlačan harmonijski kolorit, briljantna orkestracija. Tu pripada i senzualna glazba baleta Daphnis et Chloé. Glazbu je od njega 1909. naručio impresario Ruskih baleta Sergej Djagiljev prema pastoralnom ljubavnom romanu grčkoga pjesnika Longa iz 2. stoljeća, o nevještom pastiru i pjevaču Dafnisu kojeg tek njegova draga Hloja pouči ljubavnom umijeću. Balet je praizveden 1912., pomalo u sjeni nešto ranije postavljenog baleta s glazbom Debussyjeva Preludija za faunovo poslijepodne. Nesretan zbog neuspjeha, Ravel je već sljedeće godine iz baleta izdvojio dvije orkestralne suite za koncertne izvedbe. Ravelov student, skladatelj i glazbeni kritičar Alexis Roland-Manuel zabilježio je da te suite sadržavaju „bit najboljega iz baleta”, a Druga suita odnijela je premoć pred prvom u pogledu skladateljske mašte i orkestralnog kolorita.

Maurice Duruflé bio je među francuskim skladateljima od kojih je u svibnju 1941. vlada višijevske Francuske naručila djela za novčanu nagradu. Duruflé je dobio narudžbu za simfonijsku pjesmu, no odlučio je skladati Requiem. Godine 1944., kada je režim pao, još uvijek je radio na djelu. Dovršio ga je u rujnu 1947. i posvetio ga uspomeni na svojega oca. Uglazbio je latinski tekst Mise za mrtve, izostavljajući određene dijelove u tradiciji Requiema Gabriela Fauréa i strukturirajući ga u devet stavaka. U to vrijeme radio je na suiti za orgulje koristeći teme iz gregorijanskog korala. Svoje skice za to djelo ugradio je u Requiem zajedno s temama iz gregorijanske Mise za mrtve. Izvođački sastav čine solisti – mezzosopran i bariton – zbor i orkestar uz orgulje. U ovoj izvedbi kao solisti uz Zbor i Simfonijski orkestar HRT-a te Oratorijski zbor Cantores Sancti Marci, nastupit će mezzosopranistica Nikolina Virgej Pintar, istaknuta solistica Zbora HRT-a, te naš međunarodno proslavljeni bariton Leon Košavić.

Ulaznice potražite na ulaznice.hr i/ili blagajni Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog po cijeni od 7€ (52,74 kn) i 10 € (75,35 kn). Umirovljenici, učenici, studenti i grupni posjeti (više od 15 osoba) ostvaruju pravo na 40 % popusta. Osobama s invaliditetom, uključujući i osobu u pratnji, odobrava se popust od 50 %. Popust se ostvaruje isključivo na blagajni Dvorane Lisinski.

Izravni prijenos na Trećem programu Hrvatskoga radija.