Impresivna izvedba "Slavoslovija" Borisa Papandopula

Zagreb, 20. siječnja 2023. – U ciklusu Kanconijer Zbora i Simfonijskog orkestra HRT-a sinoć je predstavljeno mladenačko remek-djelo Borisa Papandopula – Slavoslovije. Riječ je o kantati za soliste, zbor i orkestar u čijoj su izvedbi, osim Zbora i Simfonijskog orkestra HRT-a, sudjelovali solisti: sopranistica Margareta Klobučar, mezzosopranistica Jelena Kordić, tenor Domagoj Dorotić i bariton Ljubomir Puškarić. Izvedbu je predvodio maestro Tomislav Fačini.

„Borisa Papandopula svi dobro znamo, on je jedan od najplodnijih, najizvođenijih hrvatskih autora. Slavoslovije je njegovo mladenačko djelo, nastalo 20-ih godina prošloga stoljeća u Beču, dakle to je za njega jedan atipičan proizvod glazbene moderne, koji je inspiriran i folklorom i liturgijskom glazbom istočne i zapadne crkve, ali i Stravinskim i njegovim osebujnim štihom. Djelo je puno energije, puno detalja, puno imaginacije – monumentalno, a ipak rafinirano, pisano za četiri solista, zbor i orkestar, a sve vrlo virtuozno,“ rekao je maestro Tomislav Fačini, u što se imala prilike uvjeriti publika koja je sinoć pohodila Koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog, kako bi čula djelo koje se zadnji put izvelo prije osamnaest godina.

Nastalo u jednom od najplodnijih razdoblja hrvatskog glazbenog stvaralaštva, Slavoslovije ne samo da svjedoči o suvremenim kretanjima, već i o stremljenjima mladog Borisa Papandopula zahvaljujući kojima je stvorio osebujno djelo kojemu pripada posebno mjesto u povijesti hrvatske glazbe.

„Kombinacija učenosti, njegove etabliranosti u raznim stilovima, sposobnost da to iskombinira i da zamisli takve stvari i da suvremene utjecaje koji su onda tek zapravo potresali srednju Europu tako maštovito i funkcionalno uklopi u vrlo markantnu cjelinu - to je skladba za koju mi je jako drago da je na repertoaru“, opisao je nadalje maestro Fačini.

Slavoslovije je praizvedeno u bečkom Musikvereinu 1928. pod naslovom Laudamus. Za tu je prigodu Papandopulo uglazbio latinski tekst koji je preuzeo iz Rimskog misala. Izvorna verzija, koju smo sinoć čuli, je na crkvenoslavenskom, preuzeta iz Osmoglasnika, te je prvi put izvedena u Zagrebu u Hrvatskom narodnom kazalištu 1929. Reakcije ondašnje publike i kritike bile su iznimno pohvalne i pozitivne, no djelo je do danas ostalo prilično nepoznato. Zahvaljujući muzikologu Davoru Merkašu koji je svoj rad i istraživanje također pridružio ovome projektu, Slavoslovije, njegov nastanak i značaj, danas su rasvijetljeni.

„Ono što je bitno za Slavoslovije je da je to na neki način hommage Papandopulovoj majci i ocu. Majci koja je bila rimokatolkinja i ocu koji je bio Rus grčke pravoslavne vjere. Unutra jesu elementi i istočnog i rimokatoličkog bogoslužja, s tim da je Papandopulo na neki način sintetizirao tu tradiciju europske zapadnjačke sakralne glazbe, sežući gotovo do 15. stoljeća. (…) Mi danas, iz današnje perspektivo puno bolje vidimo svu nevjerojatnu količinu utjecaja koju je Papandopulo na neki način 'pretalio' na plamenu svoje inspiracije i nevjerojatnog umijeća i vještine, i stvorio potpuno novo djelo koje je originalno u mnogim svojim komponentama“, naglasio je, između ostaloga, Davor Merkaš u razgovoru s urednicom izravnog radijskog prijenosa ovoga koncerta, Zrinkom Matić. (Snimka je dostupna na platformi HRTi i u Slušaonici Hrvatskoga radija.)

Uz Zbor i Simfonijski orkestar HRT-a u izvedbi su sudjelovala četiri solista, Margareta Klobučar i Jelena Kordić koje uspješno grade karijere u inozemstvu, te prvaci Opere HNK u Zagrebu Domagoj Dorotić i Ljubomir Puškarić, razotkrivši pod vodstvom maestra Fačinija, „pravi vatromet vrlo neočekivanih kombinacija, vrlo apartnih za ono vrijeme“. Jedan od razloga zašto je djelo ostalo prilično nepoznato i rijetko izvođeno je i nesređenost notnog materijala. Ova izvedba je stoga početak njegove revitalizacije na više razina.

„Izvedba Slavoslovija pripremljena je i ostvarena iz novog notnog materijala u redakciji Sanje Stojanović Stipanov. Nakon provjere u praksi, promjena i ispravaka koji će iz te provjere proizaći, izdavačka kuća Pro notis tiskat će i objaviti kompletan izvedbeni materijal. Promocija se očekuje na jesen 2023. do kada će biti završen i nosač zvuka sa studijskom tonskom snimkom djela u izvedbi istih glazbenika koji su nastupili na sinoćnjem koncertu. Prvi nosač zvuka sa snimkom izvedbe Slavoslovija u produkciji i nakladi Hrvatske radiotelevizije, ostvaren uz potporu Ministarstva kulture i medija, zaokružit će cijeli projekt i, uz notno izdanje, biti vrlo konkretan poticaj i polazište budućeg života ovog iznimnog djela“, otkrila je Ivana Kocelj, rukovoditeljica Radne jedinice Glazba HRT-a.