Hrvatska misa Borisa Papandopula predstavljena u Splitu koncertno i na nosaču zvuka

Split, 14. listopada 2022. – Zbor HRT-a sinoć je u Splitu otvorio novu koncertnu sezonu Hrvatskog doma Split izvedbom Hrvatske mise Borisa Papandopula. Prije samog koncerta, na kojemu su sudjelovali solisti, sopranistica Darija Auguštan, mezzosopranistica Martina Gojčeta Silić, tenor Stjepan Franetović i bariton Robert Kolar, a koji je predvodio maestro Tomislav Fačini, predstavljen je i novi nosač zvuka Zbora HRT-a – studijska snimka Papandopulove Hrvatske mise.

Predstavljanje je održano u Glazbenom salonu Jakov Gotovac, te se, kako je najavio domaćin, vršitelj dužnost ravnatelja Hrvatskog doma Split, Marin Kaporelo, sretno poklopilo ne samo s otvaranjem nove koncertne sezone u Splitu, već i s godišnjicama koje se pomalo s kašnjenjem, zbog prošlogodišnjih pandemijskih uvjeta, obilježavaju i ove godine: 80 godina postojanja Zbora HRT-a, 30 godina od smrti Borisa Papandopula te 80 godina od praizvedbe djela. Uz to, ovo je bila prva izvedba Hrvatske mise u Splitu, gradu za koji je Papandopulo bio vezan kao mladi skladatelj i dirigent. Boraveći i radeći tu prije Drugog svjetskog rata, oduševio se tradicijom crkvenog pučkog pjevanja koje ga je nadahnulo za vlastita djela; najpoznatija su Muka Gospodina našega Isukrsta (koju je Zbor HRT-a snimio 2015. godine) te Hrvatska misa.

Urednica izdanja te autorica teksta u popratnoj knjižici CD-a, Ana Vidić, ukazala je na zanimljiv i turbulentan put koje je djelo prošlo od praizvedbe 1942. u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu do danas kada ga se smatra antologijskim i kapitalnim djelom hrvatskog vokalnog repertoara. Naime, djelo se nakon praizvedbe nije izvelo više od 40 godina, iako je postojala inicijativa za izvedbu u Splitu početkom 1972., no zbog tadašnje društveno-političke situacije, do nje nije došlo. Tako je do druge izvedbe došlo tek 1983., da bi konačnu revitalizaciju djelo doživjelo tek 1990-ih s novom promjenom društveno-političkih okolnosti. Postalo je traženo među publikom i hrvatskim zborovima, te doseglo status kakav zaslužuje. Ova snimka pokazatelj je da su prilike sazrele i za neka nova, suvremena, čitanja, o čemu je najupućeniji bio govoriti maestro Tomislav Fačini:

„Specifično je da se ovaj projekt snimanja Mise dogodio u doba kada je Zbor morao biti smanjenog sastava zbog uvjeta u prostorima u kojima smo pjevali, pa se postavilo pitanje kako ćemo tako monumentalnu kompoziciju izvesti u tako malom sastavu. Probe i koncerti koji su uslijedili pokazali su da broj izvođača nije razlog zbog čega je Misa monumentalna. Ona je monumentalna zbog svoje unutarnje arhitekture, zamaha skladateljske misli, divnih fraza… Glavna veličina djela je bujnost ideje, erupcija energije glazbene misli koju Papandopulo arhitektonski spretno gradi u fantastičan oblik. Napravio je a cappella misu na tekst misnog ordinarija koji su mnogi iskušali. Taj se tekst vrti 1000 godina na različite načine, mijenjaju se mode, okolnosti, funkcije, no on je našao način da i danas, nakon 80-ak godina ta skladba zapanji svojim unutarnjim životom i bujnošću, i to je ono što čini ovo djelo kapitalnim u našoj glazbenoj literaturi.“

Svoje dojmove sa snimanja, ali i prethodnih izvedbi, održanih tijekom 2021. godine u Dubrovniku, Zadru, Osoru i Zagrebu, podijelili su i solisti:

„Imam priliku izvoditi poveću solističku dionicu za koju sam nekad mislila da sam možda premlada, ali napisana je na vrlo zdrav i pijevan način, kao i sve dionice, tako da nikada nije bilo nekih problema, i zato sa svakom notom mogu uživati. Svaki put se veselim novom doživljaju, jer se na svakom koncertu razvije posebna atmosfera“, otkrila je Darija Auguštan, mlada i nagrađivana sopranistica sve traženija na međunarodnoj sceni.

Martina Gojčeta Silić jedina je od solista sudjelovala i u izvedbama Mise krajem 1990-ih i početkom 2000-ih: „Sudjelovala sam u izvedbama 1998. s maestrom Šutejem na EXPO- u s aparatom od 150 ljudi, pa u izvedbi 2004. s maestrom Tončijem Bilićem i s malo starijom i brojnijom generacijom Zbora HRT-a, a sada su tu mahom mladi ljudi koji su neopterećeno i s novom maestrovom idejom prišli tome što je ispalo više nego uspješno.“

Bariton Robert Kolar, prvak HNK-a Ivana pl. Zajca u Rijeci otkrio je da ta Misa u njemu pobuđuje „neki iskonski osjećaj, vraća me u srednji vijek, naježim se svaki put kad čujem neke zborske ili solističke dijelove, kao da sam u nekom drugom paralelnom svijetu. Odlično je da su Zbor HRT-a i maestro Fačini djelo prezentirali u Hrvatskoj, a možda bi mogli i dalje“.

Tenor Stjepan Franetović, prvak HNK-a u Zagrebu, komentirao je svoje sudjelovanje u projektu iz pozicije čovjeka koji je odrastao u okružju crkvenog pučkog pjevanja na Hvaru, pa „u dodiru s Papandopulovom Mukom, a sada i Misom, nisam imao osjećaj kao da moram učiti neki novi materijal, jednostavno sam se prepustio glazbi. Naglasio bih i da je Papandopulo izrazio svoju veličinu time što je uspio ući u mentalni sklop običnog puka, napisati nešto što bih mogao nazvati melosom između konobe i oltara. Nije mu bilo ispod časti, jer svi znamo da je bio virtuoz skladanja, napisati djela koja su bazirana na crkvenom pučkom pjevanju. Naravno, za to izvesti trebali su mu ljudi koji to mogu osjetiti. Nitko ne sumnja da su članovi Zbora HRT-a vrhunski profesionalci i da njima ovaj materijal nije problem iščitati. Problem je zaista se prepustiti onom iskonskom, zaboraviti na neku tehniku i prepustiti se maestru koji također ima osjećaj za to.“

Kao dugogodišnji i čest suradnik Zbora HRT-a, Stjepan Franetović istaknuo je i da je upravo način rada na Hrvatskoj misi – s višestrukim izvedbama diljem Hrvatske i studijskim snimanjem – primjer odlične organizacije rada na nekom djelu odnosno projektu u okviru djelatnosti ansambala HRT-a.

Hrvatska misa snimala se u crkvi Bezgrješnog Srca Marijina na Jordanovcu pod vodstvom glazbenog producenta Vjekoslava Nježića i ton majstorice Marijane Begović. Izdanje je bogato opremljeno tekstovima, biografijama i prijevodima na engleski jezik, a za grafičko oblikovanje i ovaj put je zaslužna ekipa iz G. A. D. Produkcije.

CD je moguće nabaviti putem obrasca na web stranici HRT-a po cijeni od 80 kn.