Potresna „Pasija“ Berislava Šipuša praizvedena u ciklusu Sfumato Zbora HRT-a

12:38 / 02.03.2022.

Autor: HRT

Praizvedba "Pasije" Berislava Šipuša

Praizvedba "Pasije" Berislava Šipuša

Foto: Jasenko Rasol / HRT

Zagreb, 2. ožujka 2022. - U ciklusu Sfumato Zbora HRT-a, sinoć je u Laubi upriličena praizvedba novoga djela Berislava ŠipušaPasije za soliste, govornika, mješoviti zbor i instrumentalni ansambl. U izvedbi pod vodstvom šefa dirigenta Zbora HRT-a Tomislava Fačinija, su, uz Zbor HRT-a, sudjelovali solisti Sreten Mokrović, govornik; Monika Cerovčec, sopran; Martina Gojčeta Silić, mezzosopran; Roko Radovan, tenor; Marko Špehar, bas, te instrumentalni ansambl u sastavu: Branimir Pustički, violončelo; Mirjana Krišković, Veronika Ćiković, harfe; Hrvoje Sekovanić, Marko Mihajlović, Šimun Matišić, Fran Krsto Šercar, udaraljke. Izvedba je bila posvećena žrtvama rata u Ukrajini.

Pasija je nastala na narudžbu Hrvatske radiotelevizije u sezoni 2019./2020. kada je Berislav Šipuš bio rezidencijalni skladatelj HRT-a. U sklopu rezidencije napisao je Sinfoniu concertante za violinu i orkestar koju su praizveli violinistica Katarina Kutnar i Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem samog autora 5. ožujka 2020. Izvedbu Pasije odgodila je pojava pandemije i epidemioloških mjera. Sinoć su konačno sazrele prilike za predstavljanje djela u kojemu autor tematizira ljudsku patnju na osobnoj i univerzalnoj razini.


„Poklopilo se, što je možda malo čudno, da izvodimo Pasiju na pokladni utorak, ali ionako živimo u naopakim vremenima. Skladba nudi neke ljudske, tipične, a opet ne tako obične stvari, kao što je način na koji su tekstovi odabrani, da se donekle pobjegne od liturgijskog teksta, ali da se ostane u sakralnosti sadržaja. Cijela poanta ostaje prisutna i to je ono što svatko od nas, i izvođači i publika, prepoznaje“, rekao je nakon nastupa maestro Tomislav Fačini.


Djelo se sastoji od tri dijela neprekinuta tijeka; svaki sadrži slike koje korespondiraju s postajama Križnog puta, a koje 'progovaraju' stihovima i tekstovima pet hrvatskih pjesnika/autora: Vesne Krmpotić, Jure Kaštelana, Vlade Gotovca, Antuna Branka Šimića i Seada Alića. Libreto je sabrao sâm skladatelj, stavljajući izabrane tekstove u međuodnos s vlastitim, izmišljenim jezikom bez značenja – „jezikom Kule babilonske“. Istodobno, djelo udružuje suprotnosti poput velikog broja ljudskih glasova i udaraljki te suptilnog pjeva pojedinačnih glasova, solo violončela ili dviju harfi.


„Ova glazba zahtijeva puno angažmana i emocije, što redovito znači visoku dinamičku prisutnost. Treba pronaći način kako da zvuk bude takav da se razumije što svatko ima za reći, pogotovo kada je situacija aleatorička ili pisana na način da se mnoge stvari događaju u isto vrijeme, a da opet energetski rezultat bude onaj koji se traži. To je možda najveća opasnost, da jedno ili drugo ne nestane. Mislim da ova dvorana nudi nešto posebno, a to je upravo ta razgovjetnost, finoća, ljepota zvuka“, otkrio je maestro Fačini neke od izazova izvedbe.


„Mislim da je izvedba bila izvrsna i da je ansambl dao sve od sebe, i solisti, narator, instrumentalni ansambl; Zbor je bio izvrstan. Maestro Fačini je napravio velik posao. Prostor u kojem se ovo sve dogodilo, Lauba, glazbenicima fantastično odgovara, odgovara volumenu koji želite dobiti, o kojem svi sanjamo. Tako da sam pod dojmom izvedbe. Bila je jako intenzivna, fokusirana, dramatična. Manje bih govorio o svojoj glazbi, a više o večerašnjem doživljaju, a to je zaista nešto prelijepo“, emotivan je bio autor Berislav Šipuš, koji je sinoć i sam, poput brojnih posjetitelja u publici, djelo prvi put čuo u cijelosti.


Kada je dobio narudžbu za cjelovečernje djelo za Zbor HRT-a, autor se, u smislu sastava, osvrnuo na svoja prijašnja ostvarenja – Neka teče vrijeme (1988.) i Osorski plač (2009.) – koja također uključuju soliste, zbor i instrumentalni ansambl. Tematski, odlučio se za aktualiziranje općeljudske patnje i stradanja koja se svakodnevno događaju.


„Koristio sam različite jezike u smislu besmislenih slogova – to su jezici Kule babilonske – i prekrasne stihove i tekstove četvero hrvatskih pjesnika, i mog prijatelja koji mi je pomogao oko filozofskog određenja same Pasije i Križnog puta, a to je Sead Alić. Onda sam izabrao instrumentalni ansambl koji sam namjerno suprotstavio ljudskim glasovima - gomilu udaraljki, zaglušujuću masu buke, ali i nježnost violončela koji je zapravo bio dodatni glas, i dvije harfe koje su važne za neke tutti, glasnije dijelove, a pogotovo u nježnijim dijelovima, kontemplativnim arijama. Želja mi je bila nikako ne imati neki klasični komorni, instrumentalni sastav, nego napraviti nešto neobično, za što čovjek misli da je nemoguće, ali kako kaže Sead Alić – sve jest moguće.“


Pasija Berislava Šipuša snimit će se i studijski za fonoteku HRT-a.


Koncert se mogao pratiti u izravnom prijenosu na Trećem programu Hrvatskoga radija. Snimka je dostupna na platformi HRTi i na Slušaonici Trećeg programa Hrvatskoga radija.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!