Zbor HRT-a i studenti dirigiranja zajedno na radionici

Hrvatska radiotelevizija u suradnji s Muzičkom akademijom Sveučilišta u Zagrebu nastavlja s radionicama za studente dirigiranja i kompozicije, namijenjene pružanju prilike za rad s iskusnim dirigentima i profesionalnim ansamblima. Nakon dirigentske radionice održane 16. prosinca prošle godine pod vodstvom maestra Pascala Rophéa uz Simfonijski orkestar HRT-a, 6. i 7. veljače, u dvorani Glazba na HRT-u, održale su se radionice za studente dirigiranja uz Zbor HRT-a, pod mentorskim vodstvom maestra Tomislava Fačinija, ujedno šefa dirigenta Zbora HRT-a.

Cilj suradnje HRT-a s Muzičkom akademijom, a time i radionice, je premostiti prazninu između visokog obrazovanja i profesionalnog života studenata i pružiti studentima mogućnost neposrednog kontakta sa živim i profesionalnim ansamblom, do čega je katkada, upravo dirigentima, tijekom školovanja, teško doći.

Na radionici su sudjelovali studenti Ivan Šćepanović, Pavao Mašić, Nika Kožar, Marija Anđela Biondić i Borjan Oliver. Osim sa ženskim dijelom Zbora HRT-a, radili su i s instrumentalnim sastavom (Jelena Ilčić, oboa; Vedran Kocelj i Ivan Medi, trube; Filip Merčep, Šimun Matišić i Hrvoje Sekovanić, udaraljke) na djelu Spiriti eccellenti Petra Bergama, koje je izvedeno u ciklusu Sfumato u Laubi 29. studenoga 2022. (partitura u izdanju Muzičkog informativnog centra).

„Prednost te kompozicije je da je strahovito instruktivna, komplicirana sama po sebi, zbog načina na koji su ideje u njoj zapisane i kombinirane . I zbog načina na koji dolazi raznovrsnost podražaja i akustičkih ideja, koje su jako složene i jako ovise o dirigentu. Dirigenti mogu primijetiti, iako je kompozicija parcijalna, kako što funkcionira, a kako ne. Tako da je kod ovoga možda najkorisnije za studente bilo da vide u tim segmentima što, kada i koliko unaprijed je potrebno da bi se realizirao zvuk koji je potreban, po mogućnosti i emocija, i koliko brzo moraju reagirati na promjene, te kako da usklade ono što je dirigentima najteže, a to je da istovremeno slušaju i imaju svoju viziju i korigiraju muziku u hodu“, rekao je maestro Fačini gostujući u emisiji Svijet glazbe Trećeg programa Hrvatskoga radija (8. veljače), urednici i voditeljici Tanji Halužan.

Istom prigodom, svoje iskustvo sudjelovanja na ovoj, kao i na prošloj radionici sa Simfonijskim orkestrom HRT-a, podijelio je i Pavao Mašić, naš orguljaš i čembalist, profesor čembala na Odsjeku za klavir, orgulje i čembalo Muzičke akademije u Zagrebu, koji se sada nalazi u ulozi studenta treće godine dirigiranja.

„Radili smo maestrom Rophéom na Muzičkoj akademiji individualno, a onda smo dobili priliku stati pred orkestar. Tu imate priliku vidjeti kako je to kad se nađete pred živim ljudima. Mogli smo odmah vidjeti neke stvari na koje nismo mislili tijekom individualnih priprema – vi naučite note, pripremite neki zvuk… Tu je sad ključna praksa, da stanete pred ansambl od npr. 60-80 ljudi, da najprije locirate ljude, da znate koga trebate pogledati, kome dati znak i kada… Tako da je ta praksa od ključne važnosti, jer inače ostajemo samo na zoni onoga što se događa u našoj glavi. Pascal Rophé je bio uvijek iza nas za vrijeme rada, diskretno bi uvijek nešto rekao… Isto tako je sugerirao za vrijeme dirigiranja što treba u tom trenutku napraviti , jer je to zbilja umjetnost trena. Morate u svakom trenutku, da tako kažem, na svaki podražaj iz orkestra dati određenu reakciju. Ista stvar se događa i s onim što mi radimo – ako pošaljemo neku informaciju, ne znači da smo je dobro napravili. Stvarno se vidi ta reakcija među živim ljudima i to je možda i najkorisniji aspekt ovoga svega, jer ne živimo u sredinama u kojima studenti imaju pristup orkestrima na tjednoj bazi. Tako da smo, vjerujem da će se složiti svi studenti, presretni da možemo imati takvu priliku.“

Studentica Nika Kožar prvi je put sudjelovala na radionici, te je rad sa Zborom HRT-a ocijenila iznimno korisnim:

„Meni je trenutačno na studiju interes da napravim i iskušam što više različitih stvari, bilo da je to rad s orkestrom, bilo sa zborom. Mislim da je to mladom dirigentu sve itekako korisno, kao što je bila i ova radionica. Mislim da je mladom dirigentu ključno imati iskustvo s profesionalnim ansamblom, jer mi time imamo prostor da isprobamo određene stvari za koje mislimo da bi funkcionirale, i onda kad zaista stanemo pred ansambl, vidimo da smo dobili skroz drugačiji efekt od onog koji smo htjeli. Zapravo imamo siguran prostor da to isprobavamo, jer nakon diplome, kad već uđemo u profesionalni svijet, to je malo teže, a ovdje je taj prijelaz nama ipak olakšan.“

Radionice sa studentima donose određene novosti i u način rada ansambala, u ovom slučaju Zbora HRT-a, no, kako je potvrdio maestro Fačini, iskustvo je bilo na obostrano zadovoljstvo.

„Mislim da ansambli uvijek reagiraju jako dobro, pozitivno, prijateljski. Ansambl hoće pomoći, interesantno im je da vide nešto što ih na svakodnevnoj bazi ne stigne zanimati, a to je kako funkcioniraju detalji komunikacije dirigenta i izvođača. Naime svaki ansambl zanima funkcionira li ili ne, a često ne znaju reći zašto nešto ne valja – ne misle o tome, jer to nije njihova briga – naša je. Svaki student, svaki dirigent promišlja upravo o tehnici tih komunikacija, o gestici, o dinamici probe, a ansambl to zna iz svojega iskustva. Za studente je sada najkorisnije da vide koja razina pripreme je potrebna i da budu sami svjesni koliko još moraju biti brži u reakcijama“, zaključio je maestro Fačini.

HRT i Muzička akademija već pripremaju sljedeću radionicu; za studente kompozicije, 24. veljače uz Simfonijski orkestar HRT-a pod vodstvom maestra Pascala Rophéa. Radionica, na kojoj će sa svojim skladbama sudjelovati studenti kompozicije, zamišljena je kao dijalog između autora (studenta kompozicije), orkestra i mentora s ciljem stvaranja djela na što sveobuhvatnijoj razini.